Punat, grad, luka i općinsko središte u jugozapadnom dijelu otoka Krka; 1784 st. (2021). Leži na obali Puntarske (Košljunske) drage. Od kulturnopovijesnih spomenika ističu se crkvica sv. Andrije (XVI. st.) na groblju, stare pučke kuće s masivnim balaturama i mlin za masline Stari toš iz XVIII. st. te župna crkva Sv. Trojstva iz 1777., u kojoj se nalazi barokni oltar (sredina XVIII. st.) sa slikom Propovijed sv. Ivana (Domenico Fedeli Maggiotto), kasnogotički kip sv. Ane (XV. st.) i raspelo s kipovima Majke Božje i sv. Ivana. God. 1855. kao zavjet od kuge sagrađena je crkva sv. Roka i sv. Sebastijana. U okolici ladanjska kuća krčkih biskupa (XVII. st.), a na dnu uvale pokraj puta za grad Krk stoje konzervirani ostatci starokršćanske crkvice sv. Dunata (IX/X. st.). U mjesnom župnom uredu pohranjen je glagoljski Misal hruacki (1531) Š. Kožičića. Brodogradilište (osn. 1922); velika marina (800 vezova). Turizam. U Puntarskoj uvali nalazi se otočić Košljun. – Prema predaji Punat je ime dobio po drvenome mostu (lat. pons, genitiv pontis) koji je spajao rt Prnibe s istočnom obalom na ulazu u Puntarsku dragu. Kameno oruđe iz neolitika te arheološki nalazi iz grčkog i rimskog doba svjedoče o naseljenosti od najstarijega doba. Iz razdoblja frankapanske vladavine (1115–1480) potječu prvi pisani podatci o Puntu; u oporuci iz 1277. prvi se put spominje jedan njegov stanovnik, a u oporuci iz 1377. selo Punat (villa di Ponte). Od 1480. do 1797. nalazio se pod mletačkom, a 1797–1918. pod austrijskom (austrougarskom) vlašću (osim razdoblja francuske uprave 1805–13). Za Kraljevine Jugoslavije zvao se Aleksandrovo (po kralju Aleksandru). U XIX. i XX. st. u mjestu su djelovale mnogobrojne bratovštine i crkvene zajednice: Brašćina Apostolata molitve, Bratovština sv. Sakramenta (osnovana 1902), Zadruga Trećeg reda sv. Franje (osnovana 1894), društvo Katolički muževi (1932–41), Djevojačko društvo Presvetog Srca Isusova (1899. do II. svjetskoga rata), Križari (1933–41). God. 1875. zalaganjem mjesnih svećenika bila je osnovana Narodna čitaonica. Od sredine XIX. st. u Puntu se razvija turizam, ponajviše u vezi s franjevačkim samostanom na otočiću Košljunu. God. 1908. osnovano je Kupališno društvo, a 1924. mjesni poduzetnik Nikola Žic podignuo je prvi hotel (vila Lucija). God. 1960. osnovan je karmelićanski samostan. Od polovice XIX. st. broj stanovnika ubrzano raste (od 1241 st. 1857. do 2626 st. 1921), potom pada (1390 st. 1971) pa opet raste (1696 st. 1991).
