struka(e): medicina

radijacijska bolest (radijacijski sindrom), skup simptoma koji se javljaju u organizmu nakon ozračenja, tj. izloženosti ionizacijskomu zračenju. Visoke doze toga zračenja izazivaju niz promjena na staničnoj razini (npr. prekid stanične diobe do smrti stanice), koje potom uzrokuju oštećenje ili prestanak funkcije cijelih org. sustava; to dovodi do bolesti ili do smrti ozračene osobe. Na zračenje su najosjetljivije stanice koje se brzo dijele; u ljudskom organizmu to su limfociti, potom stanice koštane srži, crijeva, reproduktivnih organa, pousmine kože i dr.

Ozbiljnost radijacijske bolesti ovisi o dozi ozračenja; ona je teža što je doza ozračenja bila veća.

Akutna radijacijska bolest razvija se ako je doza ozračenja cijeloga tijela bila 1 grej (1 Gy) ili veća, a trajanje ozračenja kratko. Najčešće je uzrokovana ozračenjem iz vanjskog izvora (nesreće u nuklearnim postrojenjima, eksplozija nuklearnog oružja), a iznimno je posljedica ozračenja radionuklidima usađenima u tijelo. Nekoliko sati nakon ozračenja javljaju se prodromni simptomi (mučnina, povraćanje i proljev), koji traju 2 do 3 dana. Slijedi razdoblje bez simptoma koje može potrajati do 4 tjedna, ali se događaju promjene u krvnoj slici. Potom dolazi do pojave bolesti kojoj klinička slika ovisi o zahvaćenim org. sustavima; pretežno se očituje kao hematopoetski, gastrointestinalni te cirkulatorno-neurovegetativni sindrom, koji se često i preklapaju. Ako su doze ozračenja bile vrlo visoke (tzv. visokosmrtne doze od nekoliko desetaka Gy), petnaestak minuta nakon ozračenja javljaju se mučnina, povraćanje, proljev, slabost, apatija, glavobolja i intenzivno znojenje te ubrzo nastupa smrt. Ne postoji specifično liječenje akutne radijacijske bolesti. Terapija je usmjerena na prevladavanje oštećenja koštane srži i poremećaja probavnoga sustava transfuzijama pune krvi i pojedinih krvnih pripravaka, infuzijama te izolacijom u sterilnim jedinicama radi sprječavanja infekcije. Izliječeni bolesnici još dugo osjećaju umor i ne podnose tjelesni napor. Nakon nekoliko godina mogu se pojaviti kasni učinci ozračenja: oštećenja kože (kronični radiodermitis), zamućenje očne leće (→ katarakta), zloćudne bolesti i genetske promjene. Skraćenje životnoga vijeka u ljudi nije potvrđeno.

Kronična radijacijska bolest nastaje iznimno rijetko, ako akutna radijacijska bolest unutar dva mjeseca ne završi ozdravljenjem ili smrću. Može nastati i kao posljedica trajnog ili opetovanog ozračivanja organizma malom dozom zračenja (zbog nepravilnoga rada s izvorima ionizirajućeg zračenja), te kao posljedica ugradnje u organizam radionuklida dugoga vremena poluraspada.

Citiranje:

radijacijska bolest. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 16.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/radijacijska-bolest>.