TRAŽI DALJE:
STRUKE:

rakija

rakija (tur. raki < arap. ’araq: para, znoj), jako alkoholno piće s volumnim udjelom alkohola od 25 do 50%. Rakija može biti prirodna, industrijska ili umjetna. Prirodna rakija dobiva se destilacijom prevrelih voćnih komina (voćne rakije: šljivovica, jabukovača, kruškovača, breskovača, trešnjevača, višnjevača, smokovača), prevreloga grožđanoga koma (komovica ili lozovača), vina (vinjak, odn. konjak), vinskih taloga (drožđenka), ošećerenih žitnih komina (žitne rakije: viski, votka, arak), prevrele komine od melase i soka šećerne trske (rum) te prevrelog i ošećerenoga soka agave (tekila). Industrijska rakija mješavina je etilnog alkohola s najmanje 50% prirodne rakije, vode i različitih dodataka, dok je umjetna rakija mješavina etilnog alkohola s vodom, ekstraktima i esencijama (npr. tzv. domaći brendi). Proizvodnja voćnih rakija uključuje muljanje, gnječenje ili mljevenje koštičavoga, jezgričavoga, bobičastog ili južnog voća, spontano ili kontrolirano alkoholno vrenje, destilaciju, redestilaciju (tzv. prepicanje), dozrijevanje (godina dana ili više), prije u hrastovim ili dudovim bačvama, danas i u tankovima od nehrđajućega čelika). Vinski destilat u Francuskoj poznat je kao cognac, što je zaštićeno ime prema istoimenomu gradiću (→ konjak). Slično je i s rakijom od staroga jabučnoga destilata, poznatom kao calvados (prema departmanu u sjeverozapadnoj Francuskoj).

Proizvodnja je žitnih rakija složenija, jer samljevene izvore škroba (žitarice, kukuruz, krumpir) treba ukomiti (pomiješati) s vodom, kuhanjem komine prevesti škrob u škrobni lijepak i ošećeriti ga s pomoću enzima zelenoga slada ili komercijalnih enzimskih pripravaka. Slatka se komina nakon hlađenja nacjepljuje čistom kulturom kvasca (Saccharomyces cerevisiae) i podvrgava alkoholnomu vrenju. Daljnji je tijek procesa jednak kao za voćne rakije.

Rakija se često aromatizira dodatkom aromatičnih trava, njihovih sjemenki i plodova, kao što su: pelin, metvica, kadulja, anis, komorač, kopar, kim, borovica, ili njihovih ekstrakata, a naziva se travaricom (npr. dalmatinska travarica, anisovka, mastika, pastis, pelinkovac, klekovača, džin).

Hrvatska ima na individualnim seoskim gospodarstvima, u poljoprivrednim zadrugama i industriji dugu tradiciju u proizvodnji voćnih rakija i travarica (Badel, Zagreb; Istravino, Rijeka; Maraska, Zadar; Vinoplod, Šibenik; Dalmacijavino, Split; Zvečevo, Požega; Imota, Imotski). Neke od voćnih rakija prošle su postupak vizualnog označivanja kvalitetnih proizvoda, koji provodi Centar za kvalitetu Hrvatske gospodarske komore, i nose znak »hrvatske kvalitete« (npr. domaća rakija od kruške tepke), odn. »izvorno hrvatsko« (npr. Stara šljivovica, Badel; vinjak Trenk, Zvečevo; Požeška viljamovka, Požega).

Citiranje:
rakija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 15. 10. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51690>.