Rama, srednjovjekovna županija na području današnje Bosne i Hercegovine, oko srednjeg toka rijeke Neretve, sa sjedištem u utvrđenom gradu Prozoru. Prvotno se nalazila u sastavu hrv. kraljevstva, a tijekom XII. st. pripala je Bosni. Prvi se put spominje 1138. u naslovu hrv.-ug. kralja Bele II. kao toponimski sinonim za Bosnu u cjelini, a poslije kao naziv predjela i županije. Kao gospodar Rame spominje se 1323. knez Ostoja Pribojević, a već 1345. ban Stjepan II. Kotromanić. Čini se da je Rama bila u posjedu Kotromanića sve do ljeta 1463., kada su ju osvojili Osmanlije, a već u listopadu iste godine preoteo ju je Vladislav Hercegović. Za zasluge i iskazanu pomoć u ratu protiv Osmanskoga Carstva, hrv.-ug. kralj Matija Korvin darovao mu je iste godine Ramu u nasljedni posjed. Nakon pada pod osman. vlast prije 1469. bila je ukinuta, a umjesto nje uspostavljena je istoimena nahija kadiluka Neretve u sklopu vilajeta Kraljeva zemlja, potom u sklopu Bosanskoga sandžaka.
