ratište, geografsko područje određenih strateških obilježja na kojem se odvijaju ratne aktivnosti. Obično se sastoji od pojedinih bojišta i područja operacija. Danas više nego ikada podrazumijeva cjelinu, koju čine kopno, more i zrak zajedno, ali se kadšto ipak razlikuju kopneno, pomorsko i zračno ratište, tako da u sastav pomorskog i zračnoga ratišta ulaze i dijelovi kopna na kojima su baze i objekti pomorskih i zračnih snaga. S obzirom na razvoj voj. tehnike, napose raketnog oružja, satelitskih sustava, zrakoplovstva i dr., klasično se ratište u posljednje doba znatno mijenja, proširujući se do međukontinentalnih i svjetskih razmjera, pa čak i na svemir. Time se ranija podjela ratišta na frontu (gdje se vodi rat) i pozadinu (odakle se podupiru ratni napori) gubi, jer se suvremenim oružanim sustavima može dosegnuti svaki dio ratišta, pa ono postaje jedinstvena fronta s različitim intenzitetom ratovanja. Veličina ratišta ovisi o vrsti rata, opsegu ratnih djelovanja, broju, veličini i prostiranju zaraćenih zemalja. Obično je svako ratište zasebno i odvojeno od drugih ratišta, ali postoje i slučajevi višestrukoga ratišta, kada jedna država ratuje na više strana. U svjetskim ratovima ratište obuhvaća više kontinenata, u ograničenim i lokalnim ratovima jednu ili više država, a u građanskim ratovima najčešće jednu državu. U II. svj. ratu npr., govorilo se o kontinentalnim ratištima, o europskom, azijskom i afričkom ratištu, ali se i unutar tih ratišta razlikovalo zapadnoeuropsko, istočnoeuropsko, dalekoistočno, sjevernoafričko, pacifičko i dr.; ratišta mogu nositi naziv i prema pojedinim državama (vijetnamsko, korejsko, iračko).
