TRAŽI DALJE:
STRUKE:

razgradnja

razgradnja, u biologiji, razlaganje visokomolekularnih prirodnih ili sintetskih spojeva na jednostavnije spojeve; isto što i katabolizam. Prirodne biološke makromolekule (npr. makromolekule bjelančevina, nukleinskih kiselina, polisaharida, lipida) razgrađuju se enzimskom hidrolizom na svoje niskomolekularne sastavnice; one se dalje razgrađuju, često vrlo složenim nizovima enzimskih reakcija, u konačne produkte: vodu, ugljikov dioksid i amonijak (→ metabolizam). Za sve vrste prirodnih makromolekula postoje specifični enzimi koji omogućuju njihovu potpunu razgradnju. Sintetske makromolekule nisu nužno biološki razgradive, što je velika opasnost za okoliš (→ biodegradacija). – Naziv razgradnja često se rabi za procese raspada ostataka živih bića koji se odvijaju na tlu ili u tlu, obično uz sudjelovanje mikroorganizama (koji te ostatke koriste kao izvor energije). Razlikuje se nekoliko oblika takve razgradnje: gnjilenje, truljenje, potresećivanje i humifikacija. Gnjilenje je proces nepotpune razgradnje, tj. nepotpune oksidacije i djelomične redukcije. Njime nastaju prijelazni međuproizvodi i novi spojevi manjih molekula, npr. aminokiseline, amini, metan, alifatske i aromatske kiseline, tvari i plinovi neugodna mirisa (indol, skatol, tioli, sumporovodik). Truljenje je proces potpunog oksidacijskoga razlaganja organskih spojeva; njime nastaju konačni anorganski produkti razgradnje. Skup procesa kojima se mrtva organska tvar biljaka i životinja pretvara u anorganske spojeve naziva se i mineralizacija. Potresećivanje (pretvaranje u treset) specifičan je proces razgradnje biljnih ostataka na dnu močvara; oni pougljenjuju (→ karbonizacija) pod tlakom stajaćih voda, u kojima je smanjena koncentracija kisika i vodika, a povećana koncentracija ugljikovih spojeva. Humifikacija je djelomična razgradnja organskih tvari u druge organske te anorganske tvari koje čine humus.

Citiranje:
razgradnja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 22. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52031>.