TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Rogovo

Rogovo, najvažniji posjed benediktinskoga samostana sv. Ivana u Biogradu, prema kojemu je ta benediktinska opatija poslije nazvana Rogovskom. God. 1059. hrvatski kralj Petar Krešimir IV. podijelio je samostanu »kraljevsku slobodu«, tj. oslobodio ga od vlasti biskupa i grada te osobnog i zemljišnoga poreza, i darovao mu zaselak Rogovo s okolnim posjedom. Kada su Mlečani 1125. razorili Biograd, benediktinci su prešli na otok Pašman te osnovali samostan sv. Kuzme i Damjana u Tkonu, koji su sve do XVII. st. nazivali Rogovskom opatijom. Sačuvan je kartular rogovskoga samostana (Policorion), tj. zbornik isprava o samostanskim posjedima za razdoblje 1059–1368., važan izvor za proučavanje društveno-gospodarskih prilika u srednjovjekovnoj Dalmaciji.

Citiranje:
Rogovo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 10. 8. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53213>.