struka(e): povijest, kulturna

rulet (franc. roulette: kotačić, od rouler: kotrljati; voziti), igra na sreću nazvana po okrugloj pokretnoj ploči (ruletu) s 37 (u Europi) ili 38 (u SAD-u) naizmjenično crnih i crvenih, ponešto udubljenih pregrada s brojevima koji su raspoređeni na poseban način. Igrači ju ne igraju međusobno, nego protiv banke. Premda postoji više pretpostavka o tome tko je izumio igru (B. Pascal, Kinezi u XVII. st.), rulet se raširio od kraja XVIII. st. Igrom upravlja namještenik igračnice, krupje (croupier), koji riječima Messieurs, faites vos jeux! (Gospodo, igrajte!) poziva igrače da stave ulog na shemu nacrtanu na ruletnom stolu. Igrati se može na jedan ili više brojeva, na složene kombinacije ili na jednostavne prilike (tzv. šanse), odnosno na crvena ili crna polja (rouge, noir), na parne ili neparne brojeve (pair, impair), na manque ili passe, tj. na bilo koji broj od 0 do 18 ili preko 18. Kada krupje pokrene rulet (uz popratne riječi Rien ne va plus! – Više se ne može stavljati!) ubacuje kuglicu u smjeru suprotnom od vrtnje ruleta, koja se nakon nekoliko krugova zaustavlja u jednoj od pregradnih udubina i tako određuje je li igrač dobio ili izgubio. Dobitnik koji je igrao na jedan broj dobiva 35 puta više od uloga što ga je uložio, na dva broja 17 puta više, na tri broja 11 puta više itd., dok se ulog na jednostavne prilike u slučaju dobitka udvostručuje. Ako je pogođena nula (zéro), krupje ima pravo ubrati sve uloge koji nisu uloženi na nulu, odnosno staviti ih u pritvor (prison). Ako se igraču posreći, može u idućoj igri taj blokirani ulog dobiti natrag. Na igraćem se stolu nalaze i velike tablice s označenim brojevima i drugim prilikama, kako bi igrači mogli lakše pratiti igru. Pravila dopuštaju ulaganje samo do određenog iznosa. U Europi je najglasovitija igračnica ruleta u Monte Carlu.

Citiranje:

rulet. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/rulet>.