TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Ruma

Ruma, grad u Srijemu, na prijelazu krajnjih južnih ogranaka Fruške gore u nizinu, Vojvodina, Srbija; 30 076 st. (2011). Leži na 111 m apsolutne visine. Pravoslavna crkva sv. Nikole iz 1758., katolička crkva Sv. križa iz 1813. i dr. Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« (osnovano 1903); zavičajni muzej (osnovan 1962). Industrijsko središte (prehrambena, kožarska, drvna, industrija pneumatika za poljoprivredne strojeve i dr.) i prometno čvorište nedaleko od autoceste, na željezničkoj pruzi koja vodi iz Beograda prema Zagrebu. Sjeverno od grada nalazi se umjetno Boračko jezero (bogato ribom). – Prvi tragovi naseljenosti Rume mogu se pratiti od prapovijesti, o čem svjedoče mnogobrojni arheološki nalazi. Iz razdoblja rimske vladavine sačuvan je niz nekropola, te pojedinačni nalazi. Na ruševinama antičkog naselja, stradaloga za doseljavanja Avara i Slavena (VI–VII. st.), razvilo se novo naselje, koje se prvi put spominje 1323. pod nazivom Arpatorlo. U XV. st. bilo je zaštićeno utvrdom, koja se pod nazivom Castellum Arpatarro prvi put spominje 1498. Srednjovjekovno naselje s utvrdom stradalo je u osmanskom osvojenju Srijema 1526. Pod današnjim nazivom Ruma se prvi put spominje u Srijemskom defteru iz 1566/67. kao selo Srijemskoga sandžaka. U njegovu sastavu ostala je do 1718., kada je ušla u sastav Habsburške Monarhije. Moderni razvoj Rume započeo je tek 1749., kada je stekla status povlaštenoga trgovišta. God. 1918–41. bila je u sastavu Kraljevine SHS te Jugoslavije kao dio Srijemske oblasti (1922–29) i Dunavske banovine (1929–41). U II. svjetskom ratu bila je priključena Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941–44) kao dio Velike župe Vuke. Od listopada 1944. u sastavu je Jugoslavije (od 2003. Srbije i Crne Gore, od 2006. Srbije) kao dio Autonomne pokrajine Vojvodine.

Citiranje:
Ruma. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 8. 8. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53701>.