TRAŽI DALJE:
STRUKE:

bakrorez

ilustracija
BAKROREZ, A. Dürer, Adam i Eva
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

bakrorez, grafička tehnika dubokoga tiska. Crtež se urezuje izravno dubačem na bakrenu ploču. Oštri se rubovi, nastali urezivanjem, izglađuju, a ploča se premazuje konzistentnom masnom bojom, koja se dobro obriše tako da boja ostane samo u urezima. Ploča se otiskuje na navlažene listove papira, koji upijaju iz urezanih linija.

Bakrorez se razvio iz zlatarske tehnike, a otiskivanje s metalne matrice započelo je u Europi potkraj XIV. st. Do savršenstva se razvija u XV. i XVI. st. u Njemačkoj (Majstor E. S., M. Schongauer, A. Dürer) i Italiji (A. Pollaiolo, A. Mantegna, M. A. Raimondi i dr.). U početku se odlikuje originalnošću i kreativnošću, no već potkraj XVI. st. dobiva sve više interpretativne i reproduktivne značajke. U Hrvatskoj se reproduktivni i originalni bakropis pojavljuje već u XV. st. i ima pretežito dokumentarnu i kulturno-povijesnu važnost. Značajni hrvatski slikari i bakroresci djelovali su u Italiji i Austriji. U XV. i XVI. st. M. Kolunić-Rota, A. Medulić i B. Natal glasoviti su i traženi bakropisci. U XVII. st. bakropise izrađuje P. Ritter Vitezović. Tijekom XVIII. i poč. XIX. st. u Hrvatskoj prevladava uporabna primjena bakroreza (portreti, svetačke slike, ilustracije knjiga, vedute i tlocrti gradova). Suvremeni preporod bakroreza u svijetu nije naišao na jači odjek u Hrvatskoj.

Citiranje:
bakrorez. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 24. 7. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5390>.