TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Safaridi

Safaridi, islamska dinastija sa središtem u Seistanu (istočni Iran i jugozapadni Afganistan). Njezin osnivač bio je Jakub ibn Lejs al-Safar (867–879), koji je zavladao Seistanom, proglasio neovisnost o bagdadskom kalifu (871) i počeo širiti svoju vlast na istok i zapad. Osvojio je Khorasan i zbacio tamošnju dinastiju Taharida (873), pripojio dijelove zapadnog Irana i sjeverne Indije, ali je u pokušaju da prodre do Bagdada bio poražen i uskoro je umro u Farsu. Njegov brat i nasljednik Amr ibn-Lejs (879–901), prethodno namjesnik Herata, morao se suočiti s nekoliko pobuna, od kojih je ona u Khorasanu bila najteža (882–896). Nakon njezina ugušenja Amr je krenuo u osvajački pohod na sjever, pa se u Transoksaniji (područje između Amu-Darje i Sir-Darje) sukobio s mjesnom vladarskom kućom Samanida. U bitki kraj Balha 901. samanidski emir Ismail ibn-Ahmad potukao je i zarobio Amra, koji je zatim bio smaknut u Bagdadu (902). Samanidi su preuzeli Khorasan, a vlast Safarida otada je uglavnom bila ograničena na Seistan. Pošto su njezini pripadnici postali vazalima dinastije Samanida i njihovih nasljednika, dinastija Safarida održala se do 1495., a ugasila se smrću posljednjega emira Šamsudina Muhameda III. (1480–95).

Citiranje:
Safaridi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 12. 8. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53970>.