Samoa

ilustracija
SAMOA, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4

Samoa (Nezavisna Država Samoa, Malo Sa‘oloto Tuto‘atasi o Sāmoa), država u zapadnom dijelu otočja Samoa (Polinezija), u srednjem dijelu Tihoga oceana, sjeveroistočno od Fidžija. Površina 2831 km².

Prirodna obilježja

Obuhvaća dva veća otoka: Savai‘i (170 89 km²) i Upolu (1118 km²), dva manja, Manono i Apolima, te nekoliko malih, nenaseljenih otočića. Otoci su vulkanskoga podrijetla, okruženi koraljnim grebenima. U unutrašnjosti planinsko područje; otok Savai‘i i izdiže se do 1858 m (Silisili, najviši vrh Samoanskoga otočja), a niži Upolu do 1100 m. Na otoku Savai‘i ima aktivnih vulkana: Matavanu (erupcija 1905–10), Mu (1902), Afi (1690); velika površina otoka prekrivena je lavom, pa je znatno slabije naseljen od manjeg otoka Upolua.

Klima je oceanska (tropska) s neznatnim kolebanjem srednjih mjesečnih temperatura (Apia u siječnju 26,7 °C, u srpnju 25,6 °C). Kišovitiji je dio godine od studenoga do travnja, a suši od svibnja do listopada. Južna i istočna obale otoka primaju više oborina, koje im donosi jugoistočni pasat. Godišnje padne 2500 do 7500 mm kiše.

Šumom su prekrivene velike površine u unutrašnjosti (kišne šume), osim u području aktivnih vulkana. U priobalju se nalaze plantaže (taro, kokosova palma).

Stanovništvo

Prema popisu iz 2011. u Samoi živi 187 820 st. (176 710 st. prema popisu iz 2000), a prosječna je gustoća naseljenosti 66,4 st./km². Glavnina stanovništva živi na manjem otoku Upolu (143 418 st.) dok na otoku Savai’i živi 44 402 st.; stanovništvo je koncentrirano u priobalju. Većinu stanovništva čine Samoanci, pripadnici polinezijske etničke skupine. Službeni su jezici samoanski i engleski. Stanovnici su uglavnom kršćani (kongregacionalisti 31,8%, rimokatolici 19,4%, mormoni 15,1%, metodisti 13,7%, 2011). U razdoblju 2006–2011. stanovništvo je raslo po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,8%, što je rezultat visokoga prirodnoga priraštaja (26,0‰, 2011) i iseljivanja. Natalitet je vrlo visok (30,4‰, 2011), a mortalitet nizak (4,4‰); smrtnost dojenčadi iznosi 15,6‰ (2011). Stanovništvo je vrlo mlado; u dobi je do 14 god. čak 38,3%, a starije od 65 god. samo je 4,9% stanovništva (2011; prosječna je dob 20,7 godina). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu radi 37,0%, u industriji i građevinarstvu 5,5%, a u uslužnim djelatnostima 57,5% zaposlenoga stanovništva (2011). U gradovima živi 19,6% stanovništva (2011). Glavni je, najveći i sveučilišni (osnovano 1984) grad Apia na otoku Upolu s 36 735 st. (2011).

Gospodarstvo

God. 2006. ostvaren je BDP u iznosu od 400 mil. USD; BDP po stanovniku iznosio je 1850 USD. Od prirodnih izvora Samoa posjeduje tropske šume, riblji fond i hidroenergetske potencijale. Sve se više razvija turizam u kojem se ostvaruje 25% BDP-a. Većinu izvoza čine kokosove prerađevine (kreme i ulje), te riba. Gospodarstvo ovisi o međunarodnoj pomoći (Svjetska banka, Velika Britanija i Novi Zeland), te o doznakama iseljenika zaposlenih u Australiji. Potkraj 2006. vanjski dug iznosio je 300 milijuna USD.

Promet

Duljina cesta iznosi 790 km (2002). Međunarodna je zračna luka Faleolo na otoku Upolu, 35 km zapadno od Apije; glavna je luka Apia; otoci Savai‘i i Upolu povezani su trajektnim vezama.

Novac

Novčana je jedinica tala (WS$, WST); 1 tala = 100 sena.

Povijest

Otoke su oko 1000. naselili Polinežani. Kao prvi Europljanin otkrio ih je 1722. nizozemski istraživač Jacob Roggeveen. Na konferenciji u Berlinu 1889. bila su dogovorena zajednička trgovačka prava za Njemačku, Veliku Britaniju i SAD, a 1899. bili su podijeljeni između Njemačke i SAD-a, kojemu je Velika Britanija ustupila svoja prava. Nakon poraza Njemačke u I. svjetskom ratu, njemačka kolonija postala je 1919–20. mandatno područje Lige naroda pod skrbništvom Novoga Zelanda.

God. 1947. Samoa je postala starateljski teritorij UN-a pod upravom Novoga Zelanda. Neovisnost je ostvarila 1. I. 1962. pod imenom Zapadna Samoa (preimenovana 1997); postala je parlamentarna monarhija, a Malietoa Tanumafili II. (1913–2007) bio je doživotni državni poglavar od 1963. Potkraj 1976. Samoa je postala članicom UN-a. Gospodarski pojas u širini od 200 nautičkih milja proglašen je 1980. Od početka 1980-ih politički je najutjecajnija Stranka za zaštitu ljudskih prava (HRPP; od 1982. premijeri su iz njezinih redova). God. 1998., 2001., 2006. i 2011. za premijera je izabran Tuilaepa Sailele Malielegaoi (vođa HRPP-a).

Politički sustav

Prema Ustavu od 28. X. 1960 (izmijenjen amandmanima iz 1963., 1969. i 1991), Samoa je parlamentarna država s nekim obilježjima parlamentarne monarhije. Na čelu je države državni poglavar, kojega bira parlament na mandat od 5 god., bez ograničenja broja mandata; ima ceremonijalne ovlasti. Izvršnu vlast ima vlada, koju imenuje državni poglavar. Na čelu je vlade premijer, kojega bira parlament. Zakonodavnu vlast ima jednodomna Zakonodavna skupština (Fono), koju čini 49 zastupnika biranih na mandat od 5 god.; 47 zastupnika biraju pripadnici tradicionalnih seoskih zajednica, a 2 zastupnika biraju državljani koji ne pripadaju nekoj seoskoj zajednici (uglavnom europski doseljenici). Kandidirati se mogu samo poglavice (matai) seoskih zajednica. Aktivno je biračko pravo opće, a imaju ga svi državljani s navršenom 21 god. života. Vrhovnu sudbenu vlast ima Vrhovni sud. Predsjednika suda, na prijedlog predsjednika vlade, imenuje poglavar države. Suci ostaju na dužnosti dok ne napune 62 god. života. Administrativno se Samoa dijeli na 11 distrikta. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 1. lipnja (1962).

Političke stranke

Stranka za zaštitu ljudskih prava (Human Rights Protection Party – akronim HRPP), osnovana 1979. Na vlasti je od 1988., a pobijedila je na izborima 2011. Tautua Samoa osnovana 2008. vodeća je oporbena stranka.

Citiranje:
Samoa. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 1. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54301>.