San Francisco

ilustracija
SAN FRANCISCO
ilustracija1ilustracija2

San Francisco [sæn frənsi'skou], grad i luka u Californiji, SAD, na južnoj obali prolaza Golden Gate, koji veže zaljev San Francisco s Tihim oceanom; 805 235 st. (2010). Od 1933. do 1936. izgrađen je preko zaljeva San Francisco 13 km dug željeznički i automobilski most (San Francisco–Oakland Bay Bridge), a 1933–37. preko Golden Gatea viseći most (dug 2737 m, 67 m iznad srednje razine mora); time je povezano golemo urbanizirano područje San Francisco–Oakland–Fremont s 4 335 391 st. (2010). San Francisco je lučko, trgovačko, financijsko (banke i druge novčarske ustanove), znanstvenoistraživačko (biotehnologija, biomedicina) i poslovno središte zapadnog dijela SAD‑a; zauzima vodeće mjesto u trgovini s Azijom. Industrija je uglavnom koncentrirana u satelitskim gradovima na istočnoj obali zaljeva (Richmond, Oakland, Alameda i dr.); uz rafinerije nafte, brodogradnju, metalurgiju, prehrambenu industriju i tvornice automobila, zbog blizine Silicijske doline jaka je elektronička industrija. U San Franciscu se nalazi sjedište kompanije Chevron (prije Standard Oil of California), jedne od vodećih naftnih tvrtki u svijetu. Gradska aglomeracija San Francisca ubraja se među najznačajnija kulturna središta SAD‑a; izdvaja se University of California (Berkeley i dr.), Stanford University (Palo Alto); Muzej suvremene umjetnosti, Palača Legije časti (europska umjetnost), Muzej azijske umjetnosti i dr. Jako je turističko središte (Chinatown, Fisherman’s Wharf, most Golden Gate, otok i nekadašnji zatvor Alcatraz i dr.) s više od 16 milijuna turista godišnje. – Zaljev San Francisco i poluotok na kojem se nalazi grad otkrio je 1769. Španjolac Gaspar de Portolá u ekspediciji koju je poveo iz Donje Californije; 1775. Manuel Ayala prvi je uplovio kroz »Zlatna vrata« (Golden Gate). Iduće godine Španjolci su prodrli kopnenim putem do poluotoka te na njem osnovali naselje i katoličku misiju San Francisco de Los Dolores, po kojoj je grad dobio ime. God. 1821. pripao je Meksiku. Osvojili su ga Amerikanci početkom Američko-meksičkoga rata (1846–48). U to doba San Francisco nije imao ni tisuću stanovnika. Znatan poticaj razvoju grada dalo je otkriće zlata u prilazima Sierra Nevadi (današnji Sacramento) 1848., te je već 1850. broj stanovnika narastao na približno 35 000. Razvoj grada u jedno od najjačih privrednih središta SAD-a nije moglo omesti ni nekoliko katastrofalnih potresa (1868., 1897., 1900., 1906) kao ni požari, od kojih je osobito razoran bio 1906. Za Američkoga građanskoga rata (1861–65) San Francisco je bio jedan od oslonaca Unije. Izgradnjom glavnih željezničkih linija (Central Pacific, 1869; Southern Pacific, 1877) povezao se sa svim krajevima SAD-a, što je još više ubrzalo njegov razvoj. U samom gradu i na području zaljeva San Francisco živi velik broj potomaka hrvatskih iseljenika, od kojih su prvi došli u prvoj polovici XIX. st.; ondje su osnovana i najstarija hrvatska iseljenička društva u SAD-u. U San Franciscu je 25. IV–26. VI. 1945. bila održana osnivačka skupština UN-a te potpisana Povelja UN-a, a 4–7. IX. 1951. međunarodna konferencija na kojoj se raspravljalo o mirovnom sporazumu s Japanom. Taj su sporazum 8. IX. 1951. potpisale 52 države sudionice konferencije (bez SSSR-a, Poljske i Čehoslovačke).

Citiranje:
San Francisco. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 16. 10. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54412>.