struka(e):
ilustracija
SÃO PAULO

São Paulo [su pạu'lu], glavni grad istoimene savezne države u jugoistočnome Brazilu, po veličini prvi grad Brazila; 11 253 503 st. (2010); šire gradsko područje (tzv. Veliki São Paulo) obuhvaća 14 obližnjih gradova (Santo André, São Caetano do Sul, São Bernardo do Campo i dr.) i ima 19 673 000 st. (2010). Leži na 750 do 815 m visokom ravnjaku. Osnovan je 1554. Umjerena klima (prosječna godišnja temperatura 18,7 °C, bogato zaleđe s plantažama kave, pamuka, šećerne trske te prometne veze s primorjem (luka Santos) i unutrašnjošću pogodovale su naglomu razvoju grada; 1883. imao je 35 000, a 1920. god. 579 000 st. Nakon 1880. brz, u svjetskim razmjerima izniman porast stanovništva i razvoj grada rezultat su masovnog useljavanja europskoga stanovništva (Talijani, Portugalci, Španjolci, Nijemci i dr.) i visokoga nataliteta. Po urbanističkom planu izgrađuje se tek od 1889. Središnji dio grada podsjeća na velike gradove SAD-a. São Paulo je glavno gospodarsko i jako bankarsko središte Brazila; vodeće je industrijsko središte Latinske Amerike. Proizvode se tekstil, strojevi, elektronički i električni uređaji, kemikalije, lijekovi; jaka je prehrambena i drvna (pokućstvo) industrija, metalurgija (Tanbaté), elektrometalurgija (aluminij), petrokemijska industrija (rafinerija u Cubatãou); tvornice motornih vozila. Velika katedrala (Catedral da Sé) iz 1913. U nizu kulturnih ustanova i istraživačkih instituta izdvaja se sveučilište (Universidade de São Paulo, osn. 1934), nacionalni nuklearni institut (Instituto Nacional de Pasquisas Nucleares), svjetski poznat biomedicinski institut Butantan (osn. 1901) za proučavanje zmija (kolekcija od 54 000 vrsta zmija) i proizvodnju protuotrova. Muzej moderne umjetnosti, poznat po održavanju internacionalnoga bijenala (prvi 1951). Zračna luka u São Paulu ubraja se među najprometnije u svijetu. Na brežuljku Ipiranga u São Paulu proglašena je 7. IX. 1822. neovisnost Brazila.

Citiranje:

São Paulo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/54549>.