Selim III.

Selim III., osmanski sultan od 1789. do 1807 (Istanbul, 24. XII. 1761Istanbul, 28. VII. 1808). Naslijedio je na prijestolju strica Abdula Hamida I. zbog rata Osmanskoga Carstva s Rusijom i Habsburškom Monarhijom, s kojima je pod pritiskom velikih europskih sila sklopio mir (s Habsburškom Monarhijom 1791., a s Rusijom 1792). Uvidjevši da se Osmansko Carstvo raspada, pokušao ga je nizom državnih, društvenih, vojnih i gospodarskih reformi modernizirati po uzoru na zapadne zemlje. Provođenje reformi bilo je znatno usporeno bunom vidinskoga paše O. Pazvan-Oglua (okončana 1799), potom Napoleonovom invazijom na Egipat (1798), osmansko-francuskim ratom (1798–1802), Prvim srpskim ustankom (1804–13), osmansko-ruskim ratom, u kojem su Rusi osvojili Moldaviju i Vlašku (1806), i naposljetku ratom s Velikom Britanijom (1807). Nizovi vojnih poraza i pokušaj provedbe vojne reforme omogućili su janjičarima da ga 29. V. 1807. zbace s prijestolja, a sljedeće godine ubiju prilikom njegova pokušaja da se vrati na vlast.

Selim III.. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.2.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55293>.