STRUKE:

seljačke stranke

seljačke stranke, političke stranke koje zastupaju malo i srednje seljaštvo, a vrhunac političkog utjecaja dosegnule su uvođenjem općega prava glasa (za muškarce) u prvoj polovici XX. stoljeća. U zemljama istočne, srednjoistočne i jugoistočne Europe u razdoblju između dvaju svjetskih ratova imale su povremeno vodeću političku ulogu. Najviše ih je bilo osnovano na prijelazu iz XIX. u XX. st. (Poljska 1895., Bugarska 1899., Hrvatska 1904., Madžarska 1909., Rumunjska 1918., Slovenija 1919. i Srbija 1920). U Čehoslovačkoj se nakon I. svjetskog rata nekoliko seljačkih i republikanskih stranaka ujedinilo u Agrarnu stranku, koja je postala i vladajućom strankom u zemlji (1922–38). Seljačke stranke na kratko su vladale i u Bugarskoj (premijer A. Stamboliski, 1920–23), Rumunjskoj (»ţărănişti«, nakon ujedinjenja s Nacionalnom strankom u Nacionalnu seljačku stranku 1926), Poljskoj (1920–26). U Hrvatskoj je Hrvatska seljačka stranka (HSS) postala vodeća nacionalna stranka, a time vodeća oporbena stranka u višenacionalnoj monarhističkoj Jugoslaviji. Seljačke stranke zastupale su socijalne i nacionalne interese (razrađen moderan socijalni i nacionalni program), parlamentarno rješavanje problema (pacifizam), a često su bile sklone republikanizmu. Njihov jak položaj u demokratsko-parlamentarnom sustavu mogao se privremeno poništiti izvanrednim mjerama (državni udari i diktature), koje su se provodile u svim tim zemljama (iznimka je Čehoslovačka). Tijekom 1930-ih uglavnom su bile u koalicijama (Bugarska, Rumunjska, Poljska) ili su okupljale oko sebe široke pokrete (u Hrvatskoj »hrvatski seljački pokret«) zastupajući politiku »centra« (suprotstavljene prokomunističkoj ljevici i profašističkoj desnici). Većina je morala obustaviti djelovanje tijekom II. svjetskog rata, a potpuno su bile razbijene nakon rata uspostavom komunističkih režima upravo na područjima na kojima su bile najjače. Seljačke stranke u srednjoj i zapadnoj Europi nisu imale takvu političku važnost, imale su daleko uži program, te zastupale socijalne interese farmera (poljodjelaca), zanemarujući šire političko ili nacionalno stanje.

Citiranje:
seljačke stranke. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 26. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55316>.