TRAŽI DALJE:
STRUKE:

simulacija

simulacija (latinski simulatio: pretvaranje, prijevara).

1. Svjesno i namjerno ponašanje ili postupanje kojim se zdrava osoba želi prikazati bolesnom, obično radi stjecanja neke koristi. Simulacija se može očitovati: a) simulacijom bolesti (ponekad i uzimanjem tvari koje mogu potaknuti pojavu simptoma), b) simulacijom simptoma ranije preboljele bolesti, c) uveličavanjem intenziteta simptoma postojeće bolesti. Najčešći su razlozi simulacije izbjegavanje obveza (vojne ili radne obveze, zatvora) ili ostvarivanje materijalne dobiti zbog oštećenja organizma. Suprotna je pojava disimulacija.

2. U pravu, prividni, simulirani pravni posao (→ fiktivni pravni posao).

3. U znanosti i tehnici, postupak kojim se ponašanje nekog objekta ili odvijanje neke pojave istražuje na fizičkom ili računalnome modelu. Provodi se onda kada bi rad na stvarnom objektu bio suviše zahtjevan, preskup, ili neetičan, kada stvarni sustav još ne postoji, kada je ponašanje stvarnoga sustava prebrzo (molekularne pojave) ili presporo (geološke promjene) za promatranje. Tako se već duže vrijeme, npr., svojstva zrakoplova ispituju na njegovu fizičkom modelu u aerodinamičkom tunelu, a ponašanje broda u bazenu. Danas se većina simulacija obavlja uz pomoć računala i programske podrške zasnovane na odgovarajućem matematičkom opisu pojave koja se simulira.

Simulacije i predočavanje njihovih rezultata u pravilu zahtijevaju mnogo računalne snage i računalnoga vremena. Iako se danas mnogobrojne simulacije za praktične potrebe mogu provoditi već i na jačim osobnim računalima, za složenija ispitivanja rabe se superračunala. Kadšto se za istu namjenu rabe i nakupine računala, grozdovi i spletovi (→ računalo). Razvojem matematičkih modela, te računalne i informatičke podrške za rješavanje znanstvenih i tehničkih problema, od nedavno se bavi računska znanost (engl. computational science), odn. njezine grane, npr. računska fizika, kemija, dinamika fluida, mehanika.

4. U vojništvu, simulacije zamišljenih borba ili mirovnih operacija služe za uvježbavanje zapovjednih vještina i nadzora za zapovjedništva i stožere (→ ratne igre). Razmjerno su jeftine, ne zahtijevaju velik prostor, štede vrijeme, elastične su i lako se oblikuju za jedinstvene potrebe uvježbavanja, a mogu simulirati i situacije koje se ne mogu prikazati u drugim okružjima (uporaba nuklearnog i kemijskog oružja, taktička zračna potpora). Ipak, takve simulacije slabo prikazuju fizičke i psihološke elemente sukoba, poput neizvjesnosti, slučajnosti, sreće, hrabrosti, umora, izdržljivosti, koji su često presudni u borbi, pa ne mogu u potpunosti zamijeniti druge oblike vojnih vježbâ. Za potrebe školovanja i uvježbavanja posada složenih borbenih sredstava (zrakoplovi, helikopteri, tenkovi, podmornice, raketni sustavi) nerijetko se rabi simulator, kojim se može vjerno dočarati borbena situacija.

Citiranje:
simulacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 5. 12. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56068>.