struka(e):

sjemenarstvo, u šumarstvu, znanost o biljnom sjemenu i plodovima s naglaskom na njihovoj uporabi za biljnu reprodukciju. Osnovne su faze šumskoga sjemenarstva proizvodnja, sabiranje, doradba, čuvanje, predsjetvena priprema i utvrđivanje kvalitete sjemena za sjetvu. Za proizvodnju genski najkvalitetnijega sjemena osnivaju se klonske sjemenske plantaže – šumske kulture sastavljene od fenotipski i genski najkvalitetnijih stabala, a njihovim se međusobnim križanjem proizvodi sjeme visoke kvalitete.

Sjeme se u nekih vrsta (npr. bijeli jasen, lipe, glogovi, kleka) bere kada je fiziološki zrelo (razvijen zametak, hranjive tvari nisu još u krajnjem, teško topljivom obliku), a u nekih (npr. javor, jasen, bagrem, borovi, smrče, ariši, platane) kada je tehnološki zrelo, tj. kada se razvio zametak i nakupila se dovoljna količina hranjivih tvari u stabilnom (teško topljivom) obliku. Kod golosjemenjača i mahunarki sije se sjeme, a kod ostalih vrsta plod. Zato nakon branja plodova slijedi doradba, pri kojoj treba s ploda ukloniti dijelove nevažne za sjetvu kako bi ostala samo sjemenka, npr. u golosjemenjača treba sjemenke izvaditi iz češera i odvojiti od krilaca i drugih nepotrebnih dijelova. Kako bi sjeme što dulje zadržalo klijavost, mora se prije skladištenja što bolje osušiti. Ako sadrži minimalnu količinu vlage, temperatura skladištenja nema većeg utjecaja pa se sjeme može skladištiti na temperaturama ispod nule. Nakon doradbe sjeme se sprema u staklene, aluminijske ili plastične posude zatvorene parafinom, s preciznim podatcima na naljepnici.

Dormantno sjeme (u kojega je vrijeme klijanja zbog anatomsko-fizioloških razloga produljeno i do godine dana) mora se prije sijanja obraditi (močenjem u hladnoj ili vrućoj vodi, koncentriranoj sumpornoj kiselini, mehan. oštećivanjem) ovisno o tipu dormacije. Sjeme nekih vrsta drveća i grmlja mora proći tzv. naknadno dozrijevanje kroz proces stratifikacije u kojem je, u okolišu u kojem se nalazi, izloženo djelovanju niskih temperatura (npr. 1 do 5 °C), uz prisutnost dovoljne količine vlage i zraka.

Zbog trgovine sjeme podliježe nadzoru kvalitete definiranom zakonskim propisima. Mora biti deklarirana čistoća sjemena ili vitalnost zametka, energija klijanja, zdravstv. stanje i udio vlage. Osim toga mora se izdati potvrda o podrijetlu sjemena. Prema kvaliteti sjeme se dijeli u dvije klase: selekcionirano sjeme (iz sjemenskih plantaža, registriranih plus-stabala i elitnih stabala) i normalno sjeme (iz prirodnih normalnih sjemenskih sastojina).

Citiranje:

sjemenarstvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/sjemenarstvo>.