struka(e):
Skovoroda, Grygorij
ukrajinski filozof, pjesnik i glazbenik
Rođen(a): Čornuhy, danas Poltavska oblast, 3. XII. 1722.
Umr(la)o: Pan-Ivanivka, danas Skovorodynivka, Harkivska oblast, 9. XI. 1794.

Skovoroda [~da'], Grygorij, ukrajinski filozof, pjesnik i glazbenik (Čornuhy, danas Poltavska oblast, 3. XII. 1722Pan-Ivanivka, danas Skovorodynivka, Harkivska oblast, 9. XI. 1794). Studirao je na Mogiljanskoj akademiji u Kijevu, potom u Madžarskoj, Austriji, Njemačkoj i dr. Pisao je na ukrajinskom i latinskom, poznavao grčki i druge jezike. Predavao je na nekoliko kolegija i radio kao privatni učitelj. Djelovao od 1769. kao lutajući učitelj humanist. Sljedbenike je plijenio učenošću, jednostavnošću života i pjevanjem vlastitih pjesama: nazivali su ga ukrajinskim Sokratom ili narodnim filozofom. Osuđivao je kmetstvo, stanje društva, vlast; bio je predani vjernik, ali je neortodoksno tumačio Bibliju. Priznavao je vječnost i beskonačnost materije; prirodu je dijelio na materijalnu (vidljivu) i duhovnu (nevidljivu); razradio je koncepciju triju svjetova: stvorenoga svijeta (makrokozmosa), čovjeka (mikrokozmosa) i svijeta simbola (Biblije); čovjekova je sreća u samospoznaji i djelovanju prema sposobnostima. Najčešće se smatra mistikom te pretečom egzistencijalističkih filozofa. Pisao je filozofske traktate, dijaloge (npr. Razgovor pet putnika o pravoj sreći u životuRazgovor pjaty putnykov o ystynnom sčastiy v žyzny, oko 1780), basne, alegorije, epistole, pjesme, osobito satirične; skladao je i liturgijsku glazbu (ode, kantate, psalme) te glazbu za vlastite pjesme. Najpoznatija je njegova zbirka pjesama Vrt božanskih pjesama (Sad božestvennyh pjesnej, oko 1753–85) te Basne harkovske (Basny har’kovskija, oko 1753–90). Djela su mu skupljena iz različitih izvora i objavljena posmrtno (1894).

Citiranje:

Skovoroda, Grygorij. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/skovoroda-grygorij>.