Slobodni Teritorij Trsta

ilustracija
SLOBODNI TERITORIJ TRSTA

Slobodni Teritorij Trsta, područje Trsta, Slovenskoga primorja i sjeverozapadne Istre koje je 1947–54. imalo poseban međunarodnopravni status, u okviru jugoslavensko-talijanskog razgraničenja. U pregovorima za zaključenje mirovnog ugovora s Italijom 1945–47. Jugoslavija je zahtijevala priključenje Trsta pozivajući se na etničke i geoprometne kriterije (slavensko etničko područje, prometna cjelovitost luke i zaleđa i dr.), a pritom je bila spremna na gradsku autonomiju Trsta i internacionalizaciju njegove luke. Zapadne sile protivile su se takvu rješenju, a 1946. i SSSR je pristao na geopolitički kompromis, te je i Jugoslavija prihvatila stvaranje Slobodnoga Teritorija Trsta (STT), kao privremenoga rješenja. STT bio je osnovan ugovorom o miru s Italijom, 10. II. 1947 (→ pariški mirovni ugovori iz 1947). Obuhvaćao je 736 km², a bio je podijeljen na Zonu A pod angloameričkom vojnom upravom (područje Trsta i okolice od Devina do Milja od oko 220 km²) i Zonu B pod jugoslavenskom vojnom upravom (kotari Buje i Kopar od oko oko 516 km²). God. 1948. Zona A bila je pretvorena u talijansku pokrajinu, a prijeporna pitanja uzrokovala su pogoršanje odnosa između Jugoslavije i zapadnih sila koje su podupirale talijanske težnje. Nakon što je u listopadu 1953. bilo najavljeno britansko-američko povlačenje iz Zone A te njezino ustupanje Italiji, uslijedili su jugoslavenski prosvjedi (tzv. Tršćanska kriza tijekom koje su na granici obostrano bile pojačane vojne snage). Nakon međunarodnih pregovora, u Londonu je 5. X. 1954. bio postignut sporazum o ukidanju STT-a. Zona A bila je pripojena Italiji, a Zona B Jugoslaviji, s korekcijom granice u jugoslavensku korist (oko 11,5 km² općine Milje s približno 3500 stanovnika bilo je priključeno Jugoslaviji).

Citiranje:
Slobodni Teritorij Trsta. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 4. 10. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56670>.