STRUKE:

socijalna distancija

socijalna distancija, udaljenost između pripadnika različitih društvenih skupina. Socijalna distancija može biti objektivna (npr. među različitim društvenim klasama ili između stanovnika grada i sela) i subjektivna (najčešće među različitim etničkim i vjerskim skupinama). U potonjem slučaju odnosi se na stajališta pojedinaca u odnosu na pripadnike drugih društvenih skupina, na osnovi čega je Emory S. Bogardus 1926. sastavio »ljestvicu socijalne distancije« od sedam stupnjeva. Prvi stupanj izražava najveću bliskost, odn. spremnost ispitanika, pripadnika jedne društvene skupine, da prihvati ženidbu/udaju za pripadnika neke druge društvene skupine, dok sedmi stupanj izražava najveću udaljenost, odn. stajalište da pripadnike neke skupine treba istjerati iz zemlje. Socijalna distancija nastaje i obnavlja se zbog prenošenja predrasuda i stereotipa o drugima. Istraživanja pokazuju da se u demokratskim zemljama, kao posljedica sve veće otvorenosti prema drugim zajednicama ili manjinama (demokratski pluralizam) te odgoja i obrazovanja u smjeru razumijevanja i tolerancije među pripadnicima različitih kultura, socijalna distancija znatno smanjuje, ali katkada i trenutačno poraste zbog pogoršanja odnosa, najčešće političkih, među različitim skupinama, odn. između većine i manjina.

Citiranje:
socijalna distancija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 1. 12. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56926>.