Solomonski Otoci

ilustracija
SOLOMONSKI OTOCI, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6

Solomonski Otoci (Solomon Islands), država u zapadnom dijelu Tihog oceana u istoimenoj otočnoj skupini, južna Melanezija; obuhvaća 28 370 km².

Prirodna obilježja

Sastoji se od 6 velikih (Choiseul, Santa Isabel, New Georgia, Guadalcanal, Malaita, Makira ili San Cristobal) i niza manjih otoka: Shortland, Auro, Mono (Treasury), Vella Lavella, Rob Roy, Vaghena (Wagina), Ganangga, Kolombangara, Rendova, Tetipari, Gatukai, Pavuvu, Savo, Florida, Olevuga, Ulawa i dr., a obuhvaća i otočje Santa Cruz (Temotu) s otocima Duff (Wilson, Taumako), Tikopia, Fataka (Mitre) i Anuta (Cherry), koji geografski pripadaju otočju Novi Hebridi. Klima je ekvatorska s neznatnim promjenama temperature tijekom godine; srednja godišnja temperatura iznosi oko 27 ºC (Honiara). Godišnja količina kiše 2000 do 3000 mm.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2009. na Solomonskim Otocima živi 515 870 st., a prema procjeni iz 2012. god. 578 000 st. Stanovnici su uglavnom Melanezijci (93,0% stanovništva), Polinezijci (4,0%), Mikronezijci (1,5%) i dr. (1,5%; Europljani, Kinezi). Po vjeri su protestanti (70,0%), katolici (18,0%), pripadnici različitih autohtonih vjera (5%) i dr. (7%). Porast stanovništva iznosi 3,4% (2007–12), prirodni priraštaj stanovništva 2,68% ili 26,8‰ (2010); natalitet 34,3‰ (2010), mortalitet 7,5‰ (2010), mortalitet dojenčadi 19,0‰ (2010). Porast stanovništva veći je od prirodnoga priraštaja, što upućuje na useljivanje. U dobi je do 14 godina 38,8% st., od 15 do 59 godina 55,6% st., a u dobi od 60 i više godina 5,6% st. (2009). Očekivano trajanje života iznosi 71,1 godinu za muškarce, odnosno 76,4 godina za žene (2006). U poljoprivredi i šumarstvu zaposleno je 28,7% st., u industriji i građevinarstvu 5,5%, u uslužnim djelatnostima 65,8% st. (2004). Službeni je jezik engleski, razgovorni neosolomonski (Sandalwood-English), a govore se i različiti melanezijski i polinezijski jezici. Glavni je grad Honiara na Guadalcanalu (64 609 st., 2009); ostala su veća naselja (2009): Auki (Malaita; 5105 st.), Gizo (3547 st.) na istoimenom otoku, Noro (3365 st.) na otoku New Georgia i Kirakira (2074 st.) na otoku Makira (prije San Cristobal); u gradovima živi 18,2% st. (2009).

Gospodarstvo

Početkom 2000-ih Solomonski Otoci ostali su među najsiromašnijim zemljama. Vrijednost BDP-a je 2011. dosegnula 1 milijardu USD, potom raste na 1,4 milijarde USD (2017), a tijekom 2018–21. iznosi 1,5 milijarda USD godišnje. Veličina je BDP-a po stanovniku oko 2280 USD (2021). Najznačajnija prirodna bogatstva čine tropske šume i kokosove palme, bogat riblji fond te ležišta boksita, fosfata, zlata, nikla, olova i cinka. U sastavu BDP-a (2017) vodeći je uslužni sektor (58,1%), a slijede poljoprivredni (34,3%) i industrijski (7,6%). U industriji prevladavaju rudarstvo, preradba drva, ribe i poljoprivrednih proizvoda (plodova palmi, kokosa, voća i dr.). Vrijednost robnog izvoza 2020. iznosila je 491 milijun USD, a uvoza 338 milijuna USD. Najviše izvozi drvo, ribu i riblje prerađevine, zatim boksit, palmino i kokosovo ulje i dr. Uvozi pretežno naftne derivate, hranu, vozila i dijelove, komunikacijske uređaje, odjeću i dr. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri Kina (64,4%), Italija (9,8%) i Indija (3,6%). Najviše uvozi iz Kine (35,8%), Australije (13,5%), Južne Koreje (10,8%), Singapura (9,2%), Malezije (5,7%) i Novoga Zelanda (4,8%). Gospodarstvo ovisi o međunarodnoj ekonomskoj pomoći koja je tijekom 2010–19. u prosjeku iznosila oko 243 milijuna USD godišnje; najveći su donatori Australija (65%), Novi Zeland (9%), Japan (6%) i Tajvan (5%). Veličina je javnoga duga 14% BDP-a (2021).

Promet

Cestovna je mreža duga 1500 km, od čega je 3% asfaltirano. Glavne su luke Honiara, Yandina (Russell Islands), Noro (New Georgia). Međunarodna zračna luka Henderson nedaleko od Honiare.

Novac

Novčana je jedinica dolar Solomonskih Otoka (SI$, SBD); 1 dolar = 100 centa.

Povijest

Ljudi su na Solomonske otoke doplovili već u II. tisućljeću pr. Kr. God. 1568. otkrio ih je španjolski pomorac Álvaro de Mendaña; ime su dobili prema kralju Izraela i Judeje Salomonu (Salamun, Solomon). Premda je tijekom 1850-ih bilo pokušaja osnivanja katoličkih misija na otocima, tek su anglikanski svećenici 1898. osnovali prvu trajno naseljenu kršćansku misiju. God. 1886. Njemačka i Velika Britanija razgraničile su svoje posjede na Solomonskim otocima. Britanski protektorat bio je uspostavljen 1893., kolonijalna uprava bila je organizirana 1896., a na cijelo otočje protegnula se tek 1899. kada su Nijemci u zamjenu za Samou svoj dio prepustili Britancima. U II. svjetskom ratu Solomonske otoke zauzeli su u proljeće 1942. Japanci i sagradili na Guadalcanalu zračnu bazu, pripremajući se za napadaj na Australiju. Zbog iznimne geostrateške važnosti, Amerikanci su već u kolovozu 1942. intervenirali te zaposjeli dio otoka Guadalcanal. Američkim desantom započela je jedna od najdužih i najkrvavijih bitaka II. svjetskog rata na Tihom oceanu jer se težište borbe, nakon šestomjesečnih kopnenih borbi na Guadalcanalu, prenijelo i na more i u zrak. U veljači 1943. Amerikanci su uz teške gubitke prisilili Japance na povlačenje s Guadalcanala, a potom i s drugih Solomonskih otoka, što je bila jedna od prekretnica u II. svjetskom ratu na Tihome oceanu.

Nakon II. svjetskog rata bila je obnovljena britanska uprava (1945. upravno je središte bilo premješteno iz grada Tulagija u Honiaru). Ograničena autonomija bila je uvedena 1973., a unutarnja samouprava 1976; naziv Britanski Solomonski Otoci održao se do 1975. Neovisnost je proglašena 7. VII. 1978. Do kraja XX. st. najviše su puta bili premijeri Peter Kenilorea (1978–81. i 1984–86) i Solomon Mamaloni (1981–84., 1989–93. i 1994–97). Gospodarski pojas u širini od 200 nautičkih milja proglašen je potkraj 1978; sporazum o morskoj granici postignut je s Australijom (1988), Papuom Novom Gvinejom (1989) i Francuskom (1990; za Novu Kaledoniju). Potraživanje otoka Bougainvillea od Papue Nove Gvineje početkom 1990-ih uzrokovalo je međudržavne napetosti. Na Guadalcanalu su 1999–2000. trajali etnički sukobi (pobunjenički Oslobodilački pokret Isatabu proganjao je doseljenike s otoka Malaite koji su organizirali vlastite snage). Sredinom 1999. bilo je uvedeno izvanredno stanje, a uz međunarodno posredovanje primirje je postignuto u kolovozu 2000 (poginulih je bilo više od 100, a raseljenih oko 30 000). Na parlamentarnim izborima 2001. pobijedila je Stranka narodnoga saveza, a premijer je postao njezin vođa Allan Kemakeza (do 2006), koji je 2003. zbog političke nestabilnosti i porasta kriminala zatražio međunarodnu pomoć. Slijedila je intervencija mirovnih snaga iz više pacifičkih zemalja (u srpnju 2003), pod vodstvom Australije i Novoga Zelanda. Nakon izbora u travnju 2006. došlo je do nemira u Honiari i napada na pripadnike kineske zajednice. Tijekom 2000–01., 2006–07. i 2014–17. premijer je bio Manasseh Sogavare; ponovno je izabran u travnju 2019 (uz nasilne oporbene prosvjede). U lipnju 2017. dovršena je mirovna operacija pod australskim i novozelandskim vodstvom (vojne snage povučene su 2013), a u kolovozu 2017. s Australijom je zaključen sporazum o sigurnosti (na snazi je od lipnja 2018). Premijer Sogavare izložen je pritisku nakon odluke o diplomatskom priznanju Kine (2019) i prekidanju odnosa s Tajvanom (uspostavljeni 1983); otpor je osobito snažan u pokrajini Malaiti, vlasti koje nastavljaju održavati odnose s Tajvanom (ističu pravo na referendum o neovisnosti koje središnja vlast ne priznaje). U studenome 2021. u Honiari su nasilni protuvladini prosvjedi (uz napade na kinesku zajednicu), te su ponovno u pomoć pozvane australske policijske i vojne snage (uz sudjelovanje jedinica iz Novoga Zelanda, Fidžija i Papue Nove Gvineje). U travnju 2022. s Kinom je zaključen sporazum o sigurnosti.

Politički sustav

Prema Ustavu od 7. VII. 1978. Solomonski Otoci parlamentarna su monarhija, država u sustavu Commonwealtha. Poglavar je države britanski monarh, kojeg u zemlji zastupa generalni guverner. Imenuje ga monarh, na prijedlog parlamenta na mandat od 5 godina; može služiti najviše dva mandata. Izvršnu vlast ima vlada, na čelu koje je premijer. Parlament za premijera obično imenuje čelnika na izborima pobjedničke stranke ili koalicije stranaka, a članove vlade imenuje generalni guverner na premijerov prijedlog. Vlada je za svoj rad odgovorna parlamentu. Najvišu zakonodavnu vlast ima jednodomni Nacionalni parlament Solomonskih Otoka (National Parliament of Solomon Islands), s 50 zastupnika. Biraju ih građani na općim izborima na mandat od 4 godine. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života. Najvišu sudbenu vlast ima Visoki sud (High Court), čije suce imenuje guverner, a mandat im traje dok ne navrše 60 god. života. Administrativno se država dijeli na 9 pokrajina i područje glavnoga grada. Nacionalni praznik: Dan neovisnosti, 7. srpnja (1978).

Citiranje:
Solomonski Otoci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 24. 5. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57087>.