Sopron [šɔ'prɔn] (hrvatski Šopron, njemački Ödenburg [ø:'dənburk]), grad u zapadnoj Madžarskoj (županija Győr–Moson–Sopron), nedaleko od granice s Austrijom; 61 887 st. (2016). Leži na obalama rijeke Ikve, 10-ak km jugozapadno od Nežiderskog jezera. Od staroga rimskog grada sačuvani su ostatci hrama kapitolijske trijade – Jupitera, Minerve i Junone, građevine s portikom na istočnoj strani foruma, stambene zgrade urešene freskama i štukaturom, dijelovi bedema i ulica, te amfiteatra. Stara gradska jezgra sa srednjovjekovnim, renesansnim i baroknim građevinama (izgrađene nakon velikog požara 1676) okružena je mjestimično očuvanim srednjovjekovnim zidinama; među građevinama ističu se gradski toranj, gotička (»kozja«) crkva, stara ljekarna (danas muzej) te mnogobrojne palače (palača velikaške obitelji Esterházy, danas muzej; zgrada Gambrinus – stara gradska vijećnica i dr.). Grad i okolica naseljeni su gradišćanskim zapadnougarskim Hrvatima (osobito selo Koljnof, madžarski Kópháza); Šopronsko hrvatsko kulturno društvo. Sveučilište; muzeji (gradski, šumarski, arheološki). Prehrambena i tekstilna industrija te podrumarstvo; u okolici vinogradarstvo. U blizini je spomen-muzej ugljenokopa Brennbergbánya. – Područje Soprona bilo je naseljeno već u prapovijesno doba. Prvo naselje izgradili su Kelti. Na mjestu keltskoga naselja Rimljani su u I. st. podignuli utvrđeni grad i nazvali ga Iulia Scarbantia. Nakon provala barbarskih naroda (Huna, Istočnih Gota, Langobarda) i propasti Zapadnorimskoga Carstva (476), Sopron je bio u sastavu I. i II. avarskoga kaganata (567–796), a za vladavine Karla I. Velikoga ušao je u sastav franačkoga kraljevstva, potonjega Franačkoga Carstva. U sastavu franačke kneževine Donje Panonije bio je do madžarskoga osvojenja potkraj IX. st. Za vladavine prvih Arpadovića gradila se između IX. i XI. st. na mjestu ruševina antičkoga naselja snažna utvrda oko koje se razvijalo naselje. Pod današnjim imenom prvi se put spominje 1096. God. 1277. stekao je gradske privilegije, a u XIV. st. bio je jedno od najvažnijih kulturnih i gospodarskih središta srednjovjekovne Ugarske. Napredak grada bio je privremeno usporen tijekom građanskoga rata između Ferdinanda I. Habsburgovca i Ivana Zapolje, tijekom kojega su ga Osmanlije nekoliko puta opsjedale. Nakon propasti Austro-Ugarske priključen je 1919. Austriji, a 1921. Madžarskoj.
