struka(e): |
ilustracija
SEOUL

Seoul [sʌul] ili Seul (Sŏul), glavni i najveći grad Južne Koreje i luka na rijeci Han; 9 904 312 st. (2015; šire gradsko područje 25 274 000 st.). Leži u sjeverozapadnome dijelu zemlje, šezdesetak kilometara udaljen od obale Žutoga mora i četrdesetak od razvojačenoga pojasa prema Sjevernoj Koreji. Gospodarsko je, kulturno, trgovačko i prometno središte Južne Koreje. Sjedište je mnogih multinacionalnih tvrtki, banaka, burze, osiguravateljskih kuća i drugih financijskih ustanova (koncentrirane osobito na Yeouidou, otoku rijeke Han) te jako turističko središte. Tradicionalne grane industrije (tekstilna, proizvodnja stakla, papira, obradba kože i dr.), prehrambena (hrana, pića), elektrotehnička (LG), automobilska (Hyundai, Kia) i kemijska industrija nadopunjene su u novije doba osobito jakom informatičkom tehnologijom i elektroničkom (Samsung, LG) industrijom; važnu ulogu u privredi ima i tiskarstvo i izdavaštvo. Seoul ima više državnih (Seoulsko nacionalno sveučilište / Seoul Daehakgyo, osnovano 1946., i dr.) i privatnih sveučilišta (Yonsei / Yonsei Daehakgyo, osnovano 1957., Korejsko sveučilište / Goryeo Daehakgyo, osnovano 1946., i dr.). Sačuvan je dio gradskih zidina iz XIV. st., konfucijanski hram Jongmyo (XVI. st.; od 1995. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine); među mnogim palačama iz razdoblja vladavine dinastije Yi (Joseon/Chosŏn; 1392–1910) ističe se palača Changdeokgung (XV. st.) koja je 1997. uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Jako je prometno središte; obale rijeke Han povezane su mnogim mostovima, ima podzemnu željeznicu, dobre cestovne i željezničke veze s okolicom (Incheon i dr.) i drugim dijelovima zemlje (Daegu, Busan, Gwangju i dr.). U zračnoj luci Gimpo (Kimpo) prevladava domaći promet, a glavna je međunarodna zračna luka u šezdesetak kilometara udaljenome Incheonu. Njegova je predluka na Žutome moru Incheon (nizvodno rijekom Han oko 32 km). – Područje današnjega grada bilo je naseljeno već u I. st. pr. Kr. U razdoblju triju kraljevstava bio je pod imenom Wiryeseong (Wiryesŏng) prijestolnica kraljevstva Baekje (Paekche; 18. pr. Kr. do 660). Njegovi arheološki ostatci leže u sjeveroistočnome dijelu suvremenoga Seoula. Kada je 660. kraljevstvo Silla, uz pomoć Kine, osvojilo kraljevstvo Baekje, u današnjem središtu Seoula započela je gradnja novoga grada pod imenom Hanyang, koji je od 1392. do 1910. bio prijestolnicom korejskoga kraljevstva (uz kraći prekid potkraj XIV. i početkom XV. st.). Potkraj XIV. st. grade se obrambeni zidovi oko grada te nekoliko palača. Za japanskoga protektorata nad Korejom (1905) Seoul je bio sjedište japanskoga generalnoga rezidenta, a nakon japanske aneksije Koreje (1910) sjedište japanskoga generalnoga guvernera. Tijekom japanske okupacije Seoul je nosio ime Gyeongseong (Kyongsong). Nakon oslobođenja nalazio se 1945–48. pod nadzorom američke vojske. U borbama tijekom Korejskoga rata (1950–53) znatno je devastiran.

Citiranje:

Seoul. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/seoul>.