TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Sparta

Sparta (Sparti, grčki Σπάpτη, Spártē, također i Lakedemon, grčki Λαϰεδαίμων, Lakedaímōn), grad i upravno središte Lakonije, u antičko doba istaknuti polis na Peloponezu, Grčka; 16 239 st. (2011). Trgovina proizvodima iz poljoprivredne okolice (agrumi, maslinovo ulje). Arheološki muzej (osnovan 1874). – Osnovali su je Dorani na obalama rijeke Evrotas, vjerojatno u X. st. pr. Kr. Prema legendi, Likurg je Sparti dao ustav. U tom gradu državi vladala su istodobno dva kralja, jedan iz roda Agijada, a drugi iz roda Euripontida. Punopravni građani, spartijati, bili su vojnici, lovci i zemljoposjednici, perijeci su bili obrtnici i trgovci, a heloti državni robovi, koji su vladajućemu sloju obrađivali zemlju. U dva mesenijska rata (od 740. do 720. pr. Kr. i od približno 660. do 640. pr. Kr.) Spartanci su uništili susjednu Meseniju. Nakon toga uspjeli su ujediniti gotovo cijeli Peloponez pod svojom hegemonijom (Peloponeski savez oko 550. pr. Kr.). Bili su poznati po iznimnoj disciplini, vojničkoj vještini i škrtosti u govoru (lakonski odgovor). Od velikih herojstava najpoznatija je epizoda s Leonidom. Kada je u prvoj polovici V. st. pr. Kr. suradnjom svih Grka bila uklonjena opasnost od Perzijanaca, izbio je sukob između najjače grčke pomorske sile, Atene, i najjače grčke kopnene sile, Sparte. U Peloponeskom ratu (od 431. do 404. pr. Kr.) Atena je bila pobijeđena, a hegemoniju u Grčkoj preuzela je Sparta. Kao takmac pojavila se ubrzo Teba, koja je pod Epaminondom pobijedila Spartu (371. pr. Kr. kod Leuktre), opustošila Lakoniju, oslobodila Meseniju, osnovala Arkadijski savez i osigurala hegemoniju u Grčkoj. Prestankom tebanske hegemonije (bitka kod Mantineje 362. pr. Kr.), u Sparti je zavladala oligarhija bogataša; unatoč pokušaju da se oživi disciplina Likurgova ustava (kralj Agis IV. bio je ubijen 241. pr. Kr.), Sparta se više nije oporavila. Godine 192. pr. Kr. pristupila je Ahajskomu savezu, a kada su 146. pr. Kr. Rimljani pokorili Grčku, Sparta je u rimskoj provinciji Ahaji postala nevažan grad. U srednjem vijeku postupno je propadala. Središte života na tom prostoru preselilo se u obližnju Mistru. Južno od ruševina antičkoga grada podignuta je 1834. nova naseobina Sparta (Sparti). Od antičke Sparte sačuvani su ostatci gradskih bedema (IV. st. pr. Kr.), svetišta Artemide Ortije (djelomično iz X. ili IX. st. pr. Kr.), ostatci hrama božice Atene, helenističko-rimskog teatra i drugih građevina.

Citiranje:
Sparta. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 3. 8. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57338>.