Srijemski Karlovci (srpski Sremski Karlovci, madžarski Karlóca, njemački Karlowitz), grad u Srijemu, na desnoj obali Dunava, jugoistočno od Novoga Sada, Srbija; 8750 st. (2011). Leži na sjeveroistočnim obroncima Fruške gore. Prije crkveno (→ karlovačka mitropolija) i kulturno središte (najstarija srpska gimnazija, osnovana 1791) vojvođanskih Srba. Bogat arhiv, najstariji u Vojvodini (početak XVIII. st.). Gradski muzej (osnovan 1946). Institut za voćarstvo i vinogradarstvo. Barokna crkva sv. Petra i Pavla (Donja crkva) iz 1719., saborna crkva sv. Nikole iz 1762., katolička crkva iz 1768. Industrija građevnoga materijala i konfekcije, tvornica stočne hrane; u okolici vinogradarstvo. Na Stražilovu, 4 km jugozapadno od Srijemskih Karlovaca, pokopan je srpski pjesnik Branko Radičević. – Na području današnjega grada feudalna obitelj Chaba de Karon u drugoj polovici XIII. st. podignula je utvrdu (castrum Karom), po kojoj je potonji grad, kako se misli, dobio ime. Poslije su grad i utvrdu držale obitelji Guth-Keled, Morović (od 1465) i Báthory (od 1477). Pod osmansku vlast Srijemski Karlovci pali su 1521. Za Velikoga (Bečkoga) rata za oslobođenje (1683–99) naizmjence su ih osvajale habsburške i osmanske postrojbe. God. 1699. ondje je bio sklopljen mirovni ugovor (→ karlovački mir) između predstavnika Svete lige (Habsburška Monarhija, Mletačka Republika, Poljska, Rusija) i Osmanskoga Carstva. Između 1703. i 1706. Srijemski Karlovci postali su sjedište Srijemske dijeceze, a 1708. sjedište Karlovačke mitropolije Srpske pravoslavne crkve (od 1713. službeno sjedište). Od 1718. bili su u posjedu baruna Iffelna, a potom Vojne krajine. God. 1753. Karlovci su dobili status vojnoga komuniteta, tj. povlaštenoga krajiškoga grada. Nakon ukidanja Vojne krajine Srijemski Karlovci ušli su u sastav Hrvatske kao dio Srijemske županije (1880–1922). U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca te Kraljevini Jugoslaviji bili su u sastavu Srijemske oblasti (1922–29), Drinske banovine (1929–31) i Dunavske banovine (1931–41). Za II. svjetskog rata bili su u sastavu NDH kao dio velike župe Vuke. U poslijeratnoj Jugoslaviji pripali su Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
