struka(e):
Stančić, Marko Horvat
hrvatski vojskovođa
Rođen(a): Gradec, oko 1520.
Umr(la)o: Siget, 1561.

Stančić, Marko Horvat, hrvatski vojskovođa (Gradec, oko 1520Siget, 1561). Na prijedlog N. Zrinskoga Ferdinand I. Habsburški imenovao ga je kapetanom Sigeta, ključnoga grada i utvrde u protuosmanskom obrambenom sustavu nakon poraza na Mohačkom polju (1526), te je na toj dužnosti bio 1556–61. Proslavio se obranom Sigeta, koji je od 12. VI. do 30. VII. 1556. opsjedala nadmoćna osmanska vojska pod zapovjedništvom budimskog Ali-paše. U kritičnom su trenutku (19. VII.) Stančiću i sigetskim braniteljima pomogli N. Zrinski i ugarski palatin T. Nádasdy napadom na Bobovišće (madž. Babócsa) pa su Osmanlije bili prisiljeni izdvojiti dio vojske pod Sigetom kako bi pomogli toj, godinu dana prije zadobivenoj, utvrdi. Stančić je iskoristio predah te je obnovio zidine grada, a kada se Ali-paša nanovo pojavio s glavninom vojske, sve je češće s konjicom izlijetao iz grada nanoseći Ali-paši znatne gubitke. Za trajanja opsade Osmanlije su u bitkama s oko 1000 sigetskih branitelja izgubili približno 10 000 ljudi. O toj je obrani Stančić 23. VIII. napisao izvješće pod naslovom Povijest opsade i napada na utvrdu Siget u Ugarskoj (Historia obsidionis et oppugnationis arcis Zigeth in Ungaria), koje je 1557. bilo i objavljeno. Za stečene zasluge Ferdinand I. dodijelio mu je 1559. naslov baruna kraljevstva i podijelio mu posjede u ugarskim županijama Bihar, Szepes i Baranya, te u slavonskoj županiji Križevci.

Citiranje:

Stančić, Marko Horvat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/stancic-marko-horvat>.