STRUKE:

stanična stijenka

stanična stijenka, ovoj koji obavija stanice bakterija, gljiva, algi i viših biljaka. Izlučuje ju citoplazma. Stanična stijenka štiti i učvršćuje protoplast, određuje oblik stanice te sprječava njezino pucanje zbog osmotskoga tlaka (→ turgor). U bakterija je gl. građevni materijal stanične stijenke peptidoglikan, u gljiva hitin, a u većine algi i viših biljaka celuloza. U staničnim stijenkama algi i biljaka nalaze se i pektini te hemiceluloze (→ polisaharidi). Struktura i funkcija stanične stijenke mijenja se tijekom razvoja biljne stanice. U rastućih biljnih stanica nastaju primarne stanične stijenke, koje su razmjerno savitljive i omogućuju širenje stanice. Kada rast prestane, često nastaje deblja i tvrđa sekundarna stanična stijenka, koja biljci osigurava mehaničku potporu; sekundarno zadebljanje stijenke često je ograničeno na određena lokalna područja. Stanične stijenke u biljaka prožete su velikim brojem plazmatskih veza (plazmatske spojnice ili plazmodezmije), putem kojih biljne stanice međusobno komuniciraju. Npr. stanice tvornoga staničja lukovice luka međusobno su povezane s 10 000 do 20 000 plazmodezmija, pa protoplasti tih stanica tvore povezanu živu cjelinu (simplast).

Citiranje:
stanična stijenka. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 2. 12. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57776>.