TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Stjepan II.

Stjepan II., zagrebački biskup (?, između 1190. i 1195Čazma, 8. VII. 1247). Pojedini povjesničari (I. Kukuljević Sakcinski) smatraju ga izdankom velikaške obitelji Babonić, dok B. A. Krčelić smatra da je bio u rodu s hercegom Kolomanom i kraljevima Andrijom II. i Belom IV. Studirao je na Pariškom sveučilištu. Prema Krčeliću, u Parizu je proveo 12 godina. Kada se 1224. vratio u domovinu, bio je postavljen za kancelara kralja Andrije II., a 1225. postao je zagrebačkim biskupom. U njegovo doba Zagrebačka biskupija doživjela je kulturni, prosvjetni i gospodarski procvat. Tomu je znatno pridonio osnutak samostana franjevaca, dominikanaca, cistercita i pavlina u Zagrebu, Čazmi, Virovitici i Ivaniću. Za njegova biskupovanja dominikanci u Zagrebu i Čazmi osnovali su samostanske škole za svećenstvo i laike u kojima su se poučavala slobodna umijeća (artes liberales) i teologija. Potaknut vlastitim iskustvom studija u Parizu, djelovao je na intelektualnoj i moralnoj izobrazbi lokalnoga svećenstva i u tu svrhu napisao spis Knjiga pitanja i značenja (Liber quaestionum et sententiarum). Nadahnut idealom siromaštva koji su promicali franjevci i dominikanci, 1229. riješio je pitanje plaćanja crkvene desetine, koje je osobito pogađalo siromašne slojeve društva. God. 1242. bio je izabran za splitskoga nadbiskupa, ali je poslije morao odstupiti. Njegov je izbor trebao dovesti do povezivanja Slavonije i Hrvatske spajanjem Zagrebačke biskupije i Splitske nadbiskupije, u čem je dobio potporu hercega Kolomana. Kao zagrebački biskup svoj je rad posebice usmjerio prema crkvenome uređenju biskupije. Radi toga je preustrojio rad župa, a u Čazmi je 1232. utemeljio zborni kaptol kao vjerodostojno mjesto (locus credibilis) uz koje je utemeljio naselje Novu Čazmu i dao izgraditi crkve sv. Duha i sv. Magdalene. U Zagrebu je, nakon tatarske provale, dao podignuti crkvicu sv. Stjepana Prvomučenika te je odobrio podizanje naselja Nova villa Zagrabiae, kojemu je bio pripojen Vicus latinorum (Vlaška ulica). Također se smatra da je započeo obnovu zagrebačke katedrale. Stjepana II. u svojim ljetopisima spominju Toma Arhiđakon i Ivan Arhiđakon Gorički.

Citiranje:
Stjepan II.. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 20. 6. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58167>.