struka(e): povijest, kulturna

stolica (također stolac, sjedalica), komad namještaja koji služi za sjedenje. U starom Egiptu, gdje su bile ustaljeni element pokućstva, stolice su bile niske i katkada su imale kose naslone. Od antike do danas stolica je slijedila modu i ukus vremena, ali se u biti nije mijenjala. Obično je imala 4 noge, rjeđe 3 (tronog, tronožac); sjedište je redovito bilo četverouglasto ili okruglo, izrađeno od drva ili slame, nekada prekriveno krznom i debelim tkaninama, od XVII. st. i tapecirano. Nasloni su se također izrađivali od različitih materijala i u različitim oblicima (ravni, savijeni, na prečke); ponekad su se i oni tapecirali. U antici su bile poznate grčke stolice s povinutim naslonima i nogama te jednostavne rimske stolice ukriženih nogu. Na plemićkim je dvorovima i u bogatim gradovima srednjega vijeka stolica bila masivna, izrezbarena, često visoka, pa se pod noge onoga koji je sjedio morala podmetnuti klupica. Renesansna stolica pokazuje jednostavne oblike; stolice rokokoa izrazito su kićene. Stolica može imati i naslone za ruke; u XVII. st. nastali su udobni, prostrani i meki naslonjači za odmor, tzv. fotelji (franc. fauteuil); u XIX. st. u modi su bili kožom presvučeni duboki, tzv. klupski fotelji. U moderno doba počeli su se izrađivati funkcionalni tipovi stolica, prilagođeni različitim svrhama (radne stolice, npr. daktilografska) i arhitektonskim, estetskim i higijenskim zahtjevima. Stolica često ima i simbolično značenje kao sjedalo vladara, suca, vrhovnoga svećenika. Na nekim likovnim prikazima iz različitih epoha samo vladar sjedi, a ostali oko njega stoje ili kleče. Simbol vlasti bila je sklopiva sella curulis, na kojoj su sjedili viši rimski činovnici; papinska sedia gestatoria (nosiljka) bila je u uporabi od V. st. U sr. vijeku nastale su stolice visoke umjetničke vrijednosti: biskupske katedre i kraljevska prijestolja od bjelokosti, mramora i dr. Stolica može u prenesenom značenju označivati sjedište vladara, biskupa itd., pa i samu vlast (»sveta stolica«); grčka riječ za stolicu – katedra (ϰαϑέδρα) dobila je značenje nastavne jedinice na sveučilištu kojoj je povjerena jedna znanstvena grana ili skup srodnih struka.

Citiranje:

stolica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/58236>.