Barbados

ilustracija
BARBADOS, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6

Barbados (Barbados), država na istoimenom otoku u Atlantskome oceanu, pripada Malim Antilima; obuhvaća 431 km².

Prirodna obilježja

Otok je nizak (Mount Hillaby, 340 m), građen od koraljnoga vapnenca koji leži na sedimentnim stijenama. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok; dug je 34 km, širok do 23 km. Teren se terasasto spušta od brdovite unutrašnjosti prema moru; pred obalom su mnogobrojni koraljni grebeni. Klima je tropska, pod utjecajem sjeveroistočnih pasata; prosječna je zimska (siječanj) temperatura 24,4 °C, a ljetna (srpanj) 26,7 °C. Godišnja količina oborina varira od 1200 mm na obali do 2300 mm u unutrašnjosti; najviše kiše padne u razdoblju od lipnja do studenoga. Česti su tropski cikloni (hurikan). Površinskih vodenih tokova nema, ali su na otoku mnogobrojni izvori. Prirodni vegetacijski pokrov (savanska šuma) u potpunosti je iskrčen i zamijenjen grmolikom vegetacijom i nasadima šećerne trske.

Stanovništvo

Barbados ima 277 821 stanovnika prema popisu iz 2010., odnosno 284 644 st. prema procjeni iz 2013. S prosječnom gustoćom naseljenosti od 660 st./km² (2013) jedna je od najgušće naseljenih država u svijetu. Većina stanovnika živi u naseljima uz obalu, a u širem području glavnoga grada obitava 40% ukupnoga stanovništva zemlje. Stanovnici su uglavnom crnci (92,4%; potomci afričkih robova), zatim mješanci (3,1%), bijelci (2,7%) i drugi (1,8%). Po vjeri su kršćani (75,6%; anglikanci 23,9%, pentekostalci 19,5%, rimokatolici 3,8%), muslimani (0,7%) hinduisti (0,5%) i drugi (2,6%); nereligiozno je 20,6% st. Godišnji porast stanovništva od 0,5% (2010–15) nešto je veći od prirodnoga priraštaja (3,6‰ ili 0,36%, 2013) zbog iseljavanja; natalitet je 12,7‰, a mortalitet 9,1‰; smrtnost dojenčadi je 11,0‰ (2012). U dobi je do 14 godina 19,7% st., od 15 do 64 godine 67,4%, a u dobi od 65 i više godina 12,9% st. (2010). Očekivano je trajanje života 73 godine za muškarce i 77,8 godina za žene (2013). Ekonomski je aktivno 164 406 st., od toga je 11,3% nezaposleno (2015). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je samo 3,7% aktivnoga stanovništva, u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 12,1%, a u uslužnim djelatnostima 84,2% (2015). Službeni je jezik engleski, a raširen je i kreolski engleski (bajan). U Cave Hillu (nedaleko od Bridgetowna) jedan je od triju kampusa Zapadnoindijskoga sveučilišta (University of the West Indies); pismeno je 99,7% stanovnika starijih od 15 godina (2008). Glavni je grad i jedina luka Bridgetown (6070 st., šire gradsko područje oko 110 000 st., 2014); ostali gradovi (2012): Speightstown (3634 st.), Bathsheba (1521 st.), Holetown (1595 st.), Oistins (1471 st.) i dr.; u gradovima živi 31,7% st. (2013).

Gospodarstvo

Uzgoj i preradba šećerne trske dugo su bile glavne gospodarske aktivnosti. Potkraj XX. i početkom XXI. st. ekonomske promjene donosi razvoj lake i prerađivačke industrije te osobito turizma i bankarskih usluga. Vrijednost BDP-a povećana je s 4,9 milijarda USD (2017) na 5,2 milijarde USD (2019). U sastavu BDP-a (2017) najveći je udjel uslužnoga sektora (88,7%), a potom industrije (9,8%) i poljoprivrede (1,5%). U uslužnom je sektoru značajan turizam (ostvaruje 36,2% BDP-a 2019). Pandemija bolesti COVID-19 je znatno pogodila turizam i druge gospodarske grane te je 2020. uzrokovala velik pad BDP-a, na 4,3 milijarde USD (oko 15 190 USD po stanovniku). Stopa nezaposlenosti povećala se s 10,1% (2019) na 12,7% (2020). U poljoprivredi prevladava uzgoj šećerne trske, povrća i pamuka. Njihova preradba (hrana, pića, tekstil i odjeća) čini znatan dio industrijskoga sektora, uz proizvodnju kemikalija, cementa, dijelova za električne uređaje, brodova i brodske opreme, lijekova, i dr. Vrijednost robnog izvoza 2019. bila je 464 milijuna USD, a uvoza 1,6 milijarda USD. Izvozi alkoholna pića, brodove i opremu, cement, lijekove, odjeću, nakit i dr. Najviše uvozi naftne derivate, hranu, vozila i dijelove, brodsku opremu, računala, električne uređaje, lijekove i dr. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri SAD (21,1%), Poljska (14,3%), Jamajka (7,5%), Gvajana (6,5%), Trinidad i Tobago (5,7%), Kina (4,2%) i Kanada (4,2%). Najviše uvozi iz SAD-a (34,8%), Trinidada i Tobaga (13,9%), Kine (8,9%), Nizozemske (4,6%), Japana (4,1%) i Velike Britanije (4%). Veličina javnoga duga prema udjelu u BDP-u povećana je s 124,7% (2019) na 156,7% (2020).

Promet

Duljina cestovne mreže iznosi 1650 km (asfaltirano 100%). Međunarodna zračna luka (Greantley Adams) nalazi se 13 km od Bridgetowna. Glavna je morska luka Bridgetown.

Novac

Novčana je jedinica barbadoski dolar (Barbadian dollar; Bds$, BBD); 1 barbadoski dolar = 100 centa.

Povijest

Za dolaska Španjolaca oko 1518. Barbados su naseljavali indijanski starosjedioci (Arawak i Karaibi). Španjolci su domorodce raselili po Haitiju i drugim susjednim otocima, gdje su oni zbog teškog rada na plantažama ubrzo izumrli. Barbados su 1627. zaposjeli Britanci, pa je otok od 1652. engleska krunska kolonija. U prvoj polovici XVII. st. dopremani su iz Afrike crni robovi, koji su ubrzo postali većinsko stanovništvo na otoku. Ropstvo na Barbadosu ukinuto je 1834. Nakon nemira 1937. provode se političke, gospodarske i socijalne reforme. Postupno osamostaljenje Barbadosa, pokrenuto uvođenjem općega prava glasa 1950. i ograničene autonomije 1954., dovršeno je 1966. stjecanjem neovisnosti (tijekom 1958–62. Barbados je bio u sastavu Zapadnoindijske Federacije, zajedno s dijelom regionalnih otočnih država); član Commonwealtha i, od 1967., Organizacije američkih država. Errol Walton Barrow, koji je 1961. postao premijer autonomnoga Barbadosa, ostao je na vlasti i nakon proglašenja neovisnosti (premijer do 1976. i od svibnja 1986. do smrti početkom lipnja 1987). Njegova Demokratska radnička stranka smjenjuje se na vlasti s Radničkom strankom, održavajući političku stabilnost zemlje. Vođa Radničke stranke (1993–2008) Owen Arthur bio je na položaju premijera 1994–2008. Od 2008. do 2018. na vlasti je ponovno bila Demokratska radnička stranka, a tijekom 2010–18. njezin je vođa i premijer bio Freundel Stuart. Na izborima u svibnju 2018. sva zastupnička mjesta osvojila je Radnička stranka, koje je čelnica (od 2008) Mia Mottley postala premijerka (prva žena na tom položaju). Proglašenjem republike 30. XI. 2021. ukinuta je ustavna monarhija (s britanskim suverenom na čelu), a prva predsjednica republike postala je Sandra Mason (izabrana u parlamentu u listopadu 2021; od 2018. bila je generalna guvernerka).

Politički sustav

Prema Ustavu od 30. XI. 1966. Barbados je bio ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom vlasti. Britanski suveren bio je šef države, a zastupao ga je generalni guverner (Governor-General), koji je formalno imao izvršnu vlast, dok je stvarnu imao premijer i Kabinet (vlada). Ustav se više puta dopunjavao amandmanima (ponovno 2021), te je 30. XI. 2021. proglašena republika. Ovlasti generalnoga guvernera preuzeo je predsjednik republike kojeg bira parlament. Predsjednik imenuje premijera (iz redova većinske stranke u parlamentu) te, na njegov prijedlog, članove vlade. Vlada je za svoj rad odgovorna parlamentu. Zakonodavnu vlast ima dvodomni parlament, koji se sastoji od Skupštinskoga doma (House of Assembly) i Senata (Senate). Skupštinski dom ima 30 zastupnika, biraju ih građani izravno za mandat od pet godina. Senat ima 21 člana, koje imenuje predsjednik republike (sedam po osobnom izboru, na prijedlog premijera 12, a vođe oporbe dva). Biračko je pravo glasa opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života. Sudbenu vlast ima Vrhovni sud. Administrativno je država podijeljena na 11 župa i jedan grad (Bridgetown). Nacionalni praznik: Dan neovisnosti, 30. studenoga (1966).

Citiranje:
Barbados. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 28. 9. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5833>.