TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Barban

ilustracija
BARBAN, gotička kustodija u župnoj crkvi sv. Nikole

Barban, naselje i općinsko središte 29 km sjeveroistočno od Pule i 15 km jugozapadno od Labina, Istra; 221 st. (2011). Leži nad dolinom Raše, uz cestu Pula–Labin. Stanovništvo se tradicionalno bavi poljoprivredom, a u tvrtkama proizvodnjom solarne energije, plastične i aluminijske stolarije, strojeva i opreme. Razvija se ruralni turizam (ponajviše kulturni, a u okolici avanturistički turizam). Ondje se od 1976. održava viteška igra Trka na prstenac (najstariji spomen iz 1696). Središte naselja činio je kaštel, kojemu je sjeverni dio adaptiran 1700. u veliku jednobrodnu crkvu sv. Nikole. U crkvi je gotička kustodija iz XV. st., slike majstora venecijanskih radionica iz XVI–XVIII. st., barokna drvena plastika iz XVIII. st. te sitni crkveni predmeti iz razdoblja renesanse i baroka. Zvonik je nadograđen na srednjovjekovnu kulu. Istočni dio kaštela preuređen je 1606. u palaču Loredan s trijemom na prvome katu. Dvoja gradska vrata sagrađena su u XVIII. st.: Vela vrata s grbom obitelji Loredan, koja vode na glavni trg, i Mala vrata, do kojih vodi ulica sa zgradom općinske vijećnice s tornjem za sat (1555). Pred Velim vratima nalazi se bratovštinska crkva sv. Antuna Opata (pučka gotika, na zidovima i šiljastom svodu nalaze se freske s početka XV. st. pod talijanskim utjecajem). U crkvi sv. Jakova nalaze se freske iz sredine XV. st. s prikazom legende sv. Jakova, jedinim takvim ciklusom očuvanim u Hrvatskoj. – Prvi spomen 740. Srednjovjekovni kaštel i komun pripadaju isprva pazinskoj gospoštiji, od 1374. Habsburgovcima, a od 1516. su u vlasti Venecije, koja ih 1535. prodaje patricijskoj obitelji Loredan (do 1869). Stradava tijekom uskočkih provala 1610. i 1612. Potkraj mletačke vladavine dolazi do talijanizacije, ali jaka glagoljaška tradicija (natpisi, grafiti, ustanova župana) svjedoči o izrazito hrvatskom etničkom obilježju naselja.

Citiranje:
Barban. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 9. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5836>.