struka(e): geografija, hrvatska | povijest, hrvatska

Stubica, Gornja, naselje i općinsko središte u Hrvatskom zagorju, 4 km jugoistočno od Donje Stubice; 747 st. (2021). Leži na sjevernim padinama Medvednice, na 234 m apsolutne visine. Župna crkva sv. Jurja iz 1752. s tzv. Gupčevom lipom (spomenik prirode), pod kojom su se prema predaji skupljali sudionici bune 1573. god., kapelica sv. Ivana Krstitelja (sv. Ivanuš; XVIII. st.). Barokni dvorac grofova Oršić iz 1756 (Muzej seljačkih buna u sastavu Muzeja Hrvatskoga Zagorja), spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu (rad A. Augustinčića). Poljodjelstvo; stočarstvo (svinja, govedo). Prehrambena (DONA) i tekstilna industrija; mnogobrojni obrti. – Istoimeni posjed u XIII. st. nalazio se u vlasništvu velikaškoga roda Aka, ali je već u XIV. st. bio izdvojen iz susedgradsko-stubičkoga vlastelinstva te podijeljen na više manjih plemićkih posjeda. Za Seljačke bune 1573. spominje se kao distrikt na kojem posjede imaju 22 sitna plemića. Sjeverno od naselja nalazila se stara srednjovjekovna utvrda na brdu Samci, koju je u XVII. st. nadogradila obitelj Gregorijanec, a koja je bila porušena jedno stoljeće poslije. Na njezinim temeljima Krištofor Oršić sagradio je u XVIII. st. barokni dvorac.

Citiranje:

Stubica, Gornja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/stubica-gornja>.