struka(e):

sudbena vlast, ustavom uređena posebna vlast po načelu diobe državne vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Neovisnost sudaca o izvršnoj vlasti sastoji se u pravu slobodnog odlučivanja suca u pojedinačnom predmetu, s obvezom svih da poštuju sudske odluke, te ih nakon pravomoćnosti provode u život. Kako bi se osigurala neovisnost sudbene vlasti, suci moraju biti ustavom i zakonima zaštićeni od pravne odgovornosti u slučaju donošenja pogrješnih presuda i odluka koje donose u dobroj vjeri, na osnovi slobodnoga zaključivanja, a u primjeni zakona. Pogrješne presude i odluke ispravljaju se djelovanjem drugostupanjskih sudova, primjenom redovitih i izvanrednih pravnih lijekova. Neovisnost sudova i sudaca postiže se kroz zakonom utvrđen sustav ustroja sudbene vlasti, načinom izbora i razrješenja sudaca, te kroz trajnost sudačke funkcije. U većini ustavnih sustava suci imaju imunitet neodgovornosti i nepovrjedivosti jednak onomu koji imaju zastupnici u parlamentima. Suci moraju ispunjavati formalne uvjete da bi bili izabrani, kako u pogledu obrazovanja, tako i iskustva, te imati određena osobna svojstva. Suci moraju imati adekvatan materijalni status koji im osigurava funkcija, kako bi se štitio njihov dignitet. Svaki drugi posao i stjecanje materijalnih dobara nespojivi su sa sudačkom funkcijom (osim znanstv. rada). Opoziv sudaca moguć je samo zbog svjesne povrjede sudačke funkcije, kaznenoga djela utvrđenoga pravomoćnom presudom (npr. korupcije i sl.) te povrjede dostojanstva sudačke funkcije i suda.

U RH Ustavom je deklarirana trodioba vlasti, u kojoj je sudbena vlast treća vlast, koja je definirana kao neovisna. Sudovi štite Ustavom utvrđen poredak RH, osiguravaju jedinstvenu primjenu zakona i drugih pravnih normi, te štite ravnopravnost i jednakost građana pred zakonom, kao i njihove slobode i prava (→ sudovi). Upravni sud ima pravo kontrole pojedinačnih akata organa uprave i tijela s javnim ovlastima. U svojem su radu sudovi dužni pridržavati se pravila postupka. Zabranjen je svaki oblik utjecaja na sudske odluke, bilo od pojedinaca, grupa, uprave i izvršne vlasti, te od zakonodavne vlasti, a prisila prema pravosudnomu dužnosniku kazneno je djelo. Sudačka je funkcija stalna, a suci imaju imunitet. Rasprave pred sudovima u pravilu su javne, a presude se izriču javno. Suce imenuje i razrješava Državno sudbeno vijeće. Poseban su dio sudbene vlasti odvjetništvo i Državno odvjetništvo.

Citiranje:

sudbena vlast. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/sudbena-vlast>.