struka(e):
ilustracija
SUMERANI, figure iz Nipura, oko 2700. pr. Kr., Bagdad, Irački muzej
ilustracija
SUMERANI, glava Sumerana, prva polovica III. tisućljeća pr. Kr., Pariz, Louvre
ilustracija
SUMERANI, glava žene, oko 3200. pr. Kr., Bagdad, Irački muzej
ilustracija
SUMERANI, glineni cilindrić valjak iz Lagaša, III. tisućljeće pr. Kr., Pariz, Louvre
ilustracija
SUMERANI, harfa iz Ura, oko 2750. pr. Kr., Philadelphia, University Museum
ilustracija
SUMERANI, Jastrebova stela, 2470. pr. Kr.
ilustracija
SUMERANI, kip božice iz palače Mari
ilustracija
SUMERANI, ploča za igru, oko 2700. pr. Kr., London, British Museum
ilustracija
SUMERANI, popis riječi, glinena pločica iz Uruka III., oko 3200. pr. Kr., Bagdad, Irački muzej
ilustracija
SUMERANI, poprsje sumerskoga dostojanstvenika iz Uruka, oko 2800. pr. Kr., Bagdad, Irački muzej
ilustracija
SUMERANI, ugravirani tekst na kipu vladara Gudee, XXI. st. pr. Kr., Pariz, Louvre
ilustracija
SUMERANI, zavjetna plaketa iz Nipura, oko 2700. pr. Kr., Bagdad, Irački muzej
ilustracija
SUMERANI, zigurat u Uru, oko 2100. pr. Kr.

Sumerani, stanovnici Sumera (južne Mezopotamije). Prva se naselja datiraju oko 4500. pr. Kr. Sumerani su nepoznata podrijetla i pradomovine. Oko 1750. pr. Kr. stopili su se s Akadijcima, nakon čega su kao narod iščeznuli. Od Sumerana potječe klinovo pismo, te organizacija i izgradnja gradske kulture tipa hramskoga grada-države (ensi), a niz stečevina njihove kulture čini osnovu kasnijih kultura stare Srednje Azije. Za razliku od susjednih naroda i zemalja toga doba, rano su razvili pismo, poljoprivredu, trgovinu, društvenu i vojnu organizaciju, obrt, književnost i kozmogoniju, u čem su prednjačili u najranijoj povijesti čovječanstva. Prvi su u svijetu razvili školstvo (u Nipuru je otkrivena škola otprilike iz 2000. pr. Kr., u kojoj je pronađen i najstariji knjižnički katalog). Sumerani su prvi pisali poljoprivredne, farmakopejske i druge rasprave, prvi su organizirali dvodomnu državnu skupštinu. Oko 2350. pr. Kr. Lugalzagizi, vladar Uruka, ujedinio je Sumer i osvojio zemlje od Perzijskoga zaljeva do Sredozemlja. Imperij je ubrzo osvojio akadski vladar Sargon I. Gutejci i Lulubi, pastirski narodi s iranske visoravni, provalili su oko 2150. pr. Kr. u Sumer; Gutejci su ondje vladali više od sto godina. Sumerska se država obnovila pod trećom dinastijom iz Ura (oko 2070. pr. Kr.) i ubrzo je dosegnula nekadašnju veličinu proširenjem vlasti do sjevera Sirije i do Elama. U tzv. sumerskoj renesansi, u vrijeme izgradnje monumentalnih građevina, službeni akadski jezik bio je zamijenjen sumerskim. Oko 1700. pr. Kr., za Hamurabija, Sumer je ušao u sastav babilonske države. Sumerani su podigli najmanje dvanaest velikih gradova, od kojih su najpoznatiji bili Ur, Uruk, Nipur i Lagaš.

O Sumeranima se ništa nije znalo dok nisu arheološka istraživanja, sredinom XIX. st., iznijela na svjetlo mnogobrojne ostatke njihovih arhitektonskih spomenika, djela likovne umjetnosti i glinene pločice s književnim i drugim tekstovima. U arhitekturi je najmonumentalnija građevina bio veliki gradski hram, zidan od opeka, koji se razvio u piramidalni zigurat, središnji arhitektonski objekt svakoga sumerskoga grada-države. U skulpturi se pojavljuju votivne figure, reljefi na stelama s ratnim i obrednim prizorima te reljefi na cilindričnim pečatima. Od bogate sumerske literature sačuvani su mnogobrojni mitološki tekstovi, molitve bogovima i vladarima, priče, poslovice, moralizatorski tekstovi, gospodarski dokumenti, itd. Među mitološkim tekstovima ističu se poema o rođenju Nanara, mit o raju, o prvom čovjeku, te ep o Gilgamešu. Religija je bila naturalistički politeizam (Anu – bog neba, Nanar – mjeseca, Utu – sunca, Inana – planeta Venere, Enki – vode, Enlil – vjetra i oluje, stvoritelj svijeta). Uz pretežno personificirane prirodne sile postoji i velik broj demona. U borbi protiv demona istaknutu ulogu imala je magija, u koju je bilo upućeno samo svećenstvo, specijalizirano u nizu služba (pjevač, narikač, zaklinjač, čarobnjak, gatalac).

Citiranje:

Sumerani. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/sumerani>.