struka(e): geografija, hrvatska | povijest, hrvatska | likovne umjetnosti

Supetarska Draga, naselje i luka na sjeverozapadnoj obali otoka Raba; 937 st. (2021). Poljodjelstvo. Turizam; marina (izgrađena 1984). U polju podno brda Kamenjaka nalazi se crkva sv. Petra iz druge polovice XI. st., koja je pripadala nekadašnjemu benediktinskom samostanu (napušten u XV. st., od XIX. st. župni dvor). Crkva je longitudinalna trobrodna bazilika s trima polukružnim apsidama i bogato urešena glavna pročelja (XII. st.). U ravnini s pročeljem, prislonjen na južni zid crkve, nalazi se djelomično srušen ranoromanički zvonik s dva zvona (jedno iz 1299., najstarije sačuvano na istočnoj jadranskoj obali, drugo iz 1453). – Arheološki nalazi upućuju na postojanje građevina (vjerojatno gospodarske namjene) već u antičko doba, a pretpostavlja se da se ondje nalazila i ranokršćanska bazilika. Postanak srednjovjekovnoga naselja vezan je uz osnutak benediktinskoga samostana u XI. st. U ispravi o osnutku samostana iz god. 1060. spominju se biskup Drago, prior Majo (Maius) i svi stanovnici rapske komune, koji opatu Fulkonu daruju crkvu sv. Petra i sv. Ciprijana u Dragi s pripadajućim zemljištem kako bi ondje osnovao samostan. U srednjem vijeku samostan se nazivao opatija sv. Petra u uvali (Abbatia s. Petri in Valla). Bio je važno benediktinsko središte, koje se spominje u nizu dokumenata. Taj je položaj zadržao sve do XIV. st., a ukinut je u XV. st.

Citiranje:

Supetarska Draga. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 1.5.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/supetarska-draga>.