supovi (orlušine), ptice strvinari iz por. jastrebova (Accipitridae). Duge su do 1,5 m, hrane se isključivo uginulim životinjama pa djeluju kao čistači u okolišu i sprječavaju širenje zaraza. Budući da svoj plijen ne hvataju, pandže su im tupe i nerazvijene, ali im je zato kljun oštar, jak i savinut, prilagođen kidanju strvine. Volja im je prostrana, pa mogu gladovati i dulje vrijeme. Poznatije vrste: bjeloglavi sup (Gyps fulvus), himalajski sup (Gyps himalayensis), indijski sup (Gyps indicus). Jedina je grabežljiva vrsta afrički veliki sup (Torgos tracheliotus). Tijekom XX. st. izumrle su tri vrste strvinara: sup starješina (Aegypius monachus), crkavica (Neophron percnopterus) i kostoberina (Gypaetus barbatus). Jedina je vrsta supova u Hrvatskoj bjeloglavi sup. On može težiti do 11 kg, a raspon mu je krila do 2,8 m. Nastanjuje kvarnerske otoke Cres, Krk, Plavnik i Prvić te Nacionalni park Paklenica. Na otocima se gnijezdi na klisurama nad morem. Procjenjuje se da u Hrvatskoj obitava 85 parova. Mladunci iz Hrvatske lutaju oko 5 god. pa su pronađeni širom južne i jugoistočne Europe i u nekim dijelovima Afrike. Nakon toga se vraćaju i osnivaju vlastite obitelji. Ženka godišnje snese jedno jaje, inkubacija kojega traje 2 mjeseca. Lete brzinom i do 160 km/h, a u zatočeništvu žive do 55 godina. U Hrvatskoj je bjeloglavi sup ugrožena vrsta.
