struka(e):

suvlasništvo, vlasništvo više osoba na istoj stvari kod kojega svakomu od suvlasnika pripada alikvotni dio prava vlasništva izražen razmjerom prema cijelomu pravu vlasništva te stvari (najčešće razlomkom, npr. 1/3, 3/8 i sl.). Suvlasništvo može nastati pravnim poslom, odlukom tijela vlasti ili na temelju zakona. Kod suvlasništva stvar je tjelesno nepodijeljena, ali pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove – idealne dijelove. Svakomu suvlasniku pripadaju sve ovlasti koje ima i individualni vlasnik, no on ih izvršava sukladno veličini svojega suvlasničkog dijela i bez suglasnosti ostalih suvlasnika, osim ako time ne vrijeđa njihova prava. Plodovi i druge koristi od stvari dijele se na suvlasnike razmjerno veličini njihovih suvlasničkih udjela, osim ako se suvlasnici drukčije ne sporazumiju. Svaki suvlasnik ima pravo upravljati stvarju. O poduzimanju poslova redovite uprave (npr. redovito održavanje stvari) suvlasnici odlučuju većinom glasova, koja se računa po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika. U izvanredne poslove ubrajaju se: promjena namjene stvari (npr. pretvaranje stambenoga prostora u poslovni), veći popravci, dogradnja i nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta i prava građenja na cijeloj stvari. Za poduzimanje izvanrednih poslova potrebna je suglasnost svih suvlasnika, pa protivljenje samo jednoga suvlasnika onemogućava bilo koji takav akt. U sumnji je li posao redovite uprave ili izvanredan, smatra se da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja, čime se štite prava suvlasnika. Svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva koje je moguće i dopušteno, i to pravo ne zastarijeva. Razvrgnuće suvlasništva može biti dobrovoljno i sudsko, potpuno i djelomično; može se zahtijevati uvijek, osim kada bi to bilo na štetu ostalih suvlasnika. Tipični načini razvrgnuća suvlasničke zajednice jesu: fizička dioba stvari, geometrijska dioba stvari, dioba po ekvivalentu, civilna dioba, razvrgnuće isplatom i razvrgnuće uspostavom etažnoga vlasništva. Prema hrvatskom obiteljskim propisima suvlasništvo nastaje na bračnoj stečevini. Ako bračnim ugovorom nisu odredili drukčije, bračni su drugovi suvlasnici u bračnoj stečevini u jednakim dijelovima. Nije im dopušteno dokazivati različite vlasničke udjele, no moguće je postaviti potraživanja obveznopravne naravi. Pravila o tom obliku suvlasništva primjenjuju se i na osobe koje žive u izvanbračnoj zajednici kojoj pravni poredak priznaje pravne učinke, te na partnere koji žive u istospolnoj zajednici priznatoj zakonom.

Citiranje:

suvlasništvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/suvlasnistvo>.