struka(e):
vidi još:  Filmski leksikon
Bardot, Brigitte
francuska filmska glumica
Rođen(a): Pariz, 28. IX. 1934.
ilustracija
BARDOT, Brigitte
ilustracija
BARDOT, Brigitte

Bardot [baʀdọ'], Brigitte, francuska filmska glumica (Pariz, 28. IX. 1934). Iz bogate i konzervativne obitelji, pohađala je baletnu školu na Konzervatoriju u Parizu, od 1949. bila je fotomodel što joj je donijelo pozornost producenata pa je 1952. debitirala na filmu. Nakon više sporednih uloga (npr. u Velikim manevrimaLes Grandes Manœuvres, 1955., Renéa Claira), kao i nekoliko glavnih, sve u tipu tzv. nimfete, zasnovanih na spoju koketnosti i prividne naivnosti, pošto je s uspjehom nastupila i na pozornici (1953. u Pozivu u dvorac Jeana Anouilha), ulogom senzualne i spontane djevojke koja se, bez oklijevanja i ne obazirući se na društveni moral, prepušta ljubavnim zanosima u melodrami svojega tadašnjeg supruga Rogera Vadima I Bog stvori ženu (Et Dieu… créa la femme, 1956) postigla je golem uspjeh inkarniravši erotski izazovniju inačicu nimfete. Iznimno fizički atraktivna, sličnim ulogama ostvarenima opuštenim neposrednim nastupom, mahom u ljubavnim komedijama (VragoljankaCette sacrée gamine, Michel Boisrond, 1956; Voli me, ne voli meEn effeuillant la marguerite, Marc Allégret, 1956; Nevjesta je odveć lijepaLa mariée est trop belle, Pierre Gaspard-Huit, 1956; ParižankaUne Parisienne, M. Boisrond, 1957; Babette ide u ratBabette s’en va-t-en guerre, Christian-Jaque, 1959) stječe status seks-simbola koji održava i privatnim životom, postavši najpoznatijom i komercijalno najuspješnijom francuskom filmskom zvijezdom, ujedno svjetski prepoznatljivom (najčešće je fotografirana glumica toga doba), a o njoj, kao svojevrsnom socijalnopsihološkom fenomenu, pišu istaknuti intelektualci (Jean Cocteau, Simone de Beauvoir, Marguerite Duras). Povremeno se okušava i u dramskim ulogama, najuspješnije fatalnih žena u kriminalističkim filmovima U slučaju nesreće (En cas de malheur, Claude Autant-Lara, 1958) i Istina (La Vérité, Henri-Georges Clouzot, 1960), u Privatnom životu (Vie privée, 1962) Louisa Mallea glumi autobiografski koncipiran lik glumice, a izvan izgrađenog tipa ostvaruje uloge supruga u Odmoru ratnika (Le Repos du guerrier, 1962) R. Vadima i osobito uspješno u Prijeziru (Le Mépris, 1963) Jean-Luca Godarda, koji sadržava i ironijski pogled na njezin status seksualne ikone. Izvorni komičarski temperament potvrđuje filmovima kao što su Očaravajuća glupača (Une ravissante idiote, Édouard Molinaro, 1964) i Medvjed i lutka (L’Ours et la Poupée, Michel Deville, 1970), te osobito Viva Maria! (L. Malle, 1965), dok u filmu Don Juan je bila žena (Don Juan 73, R. Vadim, 1973), kao ženska inačica slavnog zavodnika, ponovno utjelovljuje lik s referencama na vlastiti imidž. Tijekom 1960-ih i početkom 1970-ih istaknula se i kao pjevačica, ostvarivši plodnu suradnju sa Sergeom Gainsbourgom, 1969. je, kao prva poznata osoba, bila model za lik francuskoga nacionalnog simbola Marianne. S filma se povukla 1973. te se otada posvetila aktivizmu za prava životinja, a objavila je i nekoliko memoarskih knjiga (npr. Inicijali B. B.Initales B.B., 1996; Plutonov kvadratLe Carré de Pluton, 1999).

Citiranje:

Bardot, Brigitte. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bardot-brigitte>.