Sveti Petar u Šumi (prije Petar u Šumi), naselje i općinsko središte u Istri, 11 km jugozapadno od Pazina; 1051 st. (2021). Leži na 320 m apsolutne visine. Barokna župna crkva sv. Petra i Pavla (XVII–XVIII. st.) okružena je zgradama samostana. U crkvi se nalazi bogat barokni inventar nastao 1755–72. u pavlinskoj drvorezbarskoj radionici koju je vodio kipar P. Riedl, te oltarne slike Leopolda Keckheisena. Grobljanska crkvica sv. Roka iz 1737. Poljodjelstvo; stočarstvo (svinja, govedo, ovca). Peradarske (puran) farme (Macukini, Kranjci); klaonica peradi. Agroturizam. – Sudeći prema arheološkim ostatcima, to je područje bilo naseljeno u prapovijesti (gradine) i antici. Naselje je dobilo ime prema benediktinskomu samostanu utemeljenom u XII. st. Od XII. st. nad tim su područjem i kaštelom (koji nije sačuvan) feudalna prava imali porečki biskupi. Do XIV. st. oko feudalnih prava sporili su se akvilejski patrijarh i pazinski knezovi, a potom su do kraja XVIII. st. zemljišna prava pripadala samostanu. God. 1459/60. samostan su preuzeli pavlini, koji su ga temeljito pregradili i njime upravljali do 1782. Od tada je samostanski sklop služio u gospodarske svrhe. God. 1993. pavlini iz Częstochowe (Poljska) obnovili su samostan.
