Sveti Vincent i Grenadini (Saint Vincent and the Grenadines), država u Karipskome moru, u južnom dijelu Malih Antila (otočna skupina Windward); 389,3 km².
Prirodna obilježja
Sveti Vincent i Grenadini obuhvaćaju otok Saint Vincent (346 km²) i niz otočića skupine Grenadines (Grenadini): Bequia, Mustique, Canouan, Beliceaux, Mayreau, Union, Palm Island (prije Prune) i dr., ukupne površine 42,3 km². Otoci su brdoviti, vulkanskoga podrijetla; od nekoliko živih vulkana najaktivniji je Soufrière (1234 m) na Saint Vincentu (posljednja veća erupcija 1979). Klima je tropska, vlažna, pod utjecajem sjeveroistočnih pasata. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 26°C. Godišnja je količina oborina modificirana nadmorskom visinom, od 1000 mm uz obalu i na Grenadinima pa do 3750 mm u višim dijelovima otoka Saint Vincent. Kišno razdoblje traje od srpnja do prosinca, kada se pojavljuju tropski cikloni. Vodeni tokovi nalaze se samo na najvećem otoku; kratki su i bogati vodom, u sušnom razdoblju često presuše. U unutrašnjosti je otoka bujna tropska kišna šuma (36% površine), uz obalu kultivirano zemljište (plantaže banana, kokosovih palmi i dr.).
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2012. u Svetom Vincentu i Grenadinima živi 109 991 st. ili 282,5 st./km². Na otoku Saint Vincent (u obalnim naseljima i širem području Kingstowna) obitava više od 90% ukupnoga stanovništva države; unutrašnjost i otočje Grenadines rjeđe su naseljeni. Stanovnici su uglavnom crnci (71,2%; potomci afričkih robova), zatim mulati (23,0%), bijelci (1,5%), Indijci (1,1%) i dr. (3,2%). Po vjeri prevladavaju kršćani (82,3%; od toga pentekostalci 27,6%, anglikanci 13,9%, adventisti 11,6%, metodisti 8,7%, katolici 6,3% i dr.), hinduista ima 0,1%, ostalih 10,1%; nereligiozno je 7,5% st. (2012). Godišnji porast stanovništva iznosi 0,6% (2007–12) i rezultat je prirodnog priraštaja od 0,74% ili 7,4‰ (2013) kao i iseljavanja radno sposobnog stanovništva. Natalitet iznosi 15,8‰ i niži je od svjetskoga prosjeka (19,5‰, 2013), mortalitet od 8,4‰ odgovara svjetskom prosjeku (8,1‰, 2013); smrtnost dojenčadi iznosi 19,0‰ (2013). Stanovništvo je relativno mlado; u dobi je do 14 godina života 24,6% st., od 15 do 64 godine 66,3%, a u dobi od 65 i više godina 9,1% st. (2012). Očekivano trajanje života za muškarce iznosi 72,7 godina, a za žene 76,6 godina (2012). Ekonomski je aktivno 52 014 st., stopa nezaposlenosti je visoka i iznosi 21,5% (2012). U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu zaposleno je 11,8% aktivnih stanovnika, u industriji i građevinarstvu 18,4%, a u uslužnim djelatnostima 69,8%. Službeni je jezik engleski, raširen je i kreolski engleski; pismeno je 88,1% stanovnika starijih od 15 godina (2004). Glavni je grad Kingstown (12 909 st., s predgrađima 26 721 st., 2012); ostala su veća naselja Georgetown (1700 st.) i Barrouallie (1300 st.) na Saint Vincentu te Port Elizabeth (oko 850 st.) na otoku Bequia u Grenadinima; u gradovima živi 49,7% st. (2012).
Gospodarstvo
Početkom 2000-ih vrijednost BDP-a povećana je s 396,2 milijuna USD (2000) na 824,7 milijuna USD (2019), dok je BDP po stanovniku uvećan s 3676 USD (2000) na 7457 USD (2019). U sastavu BDP-a (2017) prevladava uslužni sektor (75,5%), a slijede industrijski (17,4%) i poljoprivredni (7,1%). Stopa nezaposlenosti je 18,8% (2019). Gospodarstvo znatno ovisi o turizmu (2018. ostvaruje prihod 241 milijun USD). Industrijsku ponudu čine naftni plin, brodska oprema, hrana, pića, odjeća, namještaj, cement i dr. Od poljoprivrednih proizvoda najznačajniji su banane, šećerna trska, kokosov orah, razno povrće, začini, riba i meso. Raširenu ilegalnu proizvodnju marihuane vlasti nastoje suzbiti njezinom legalizacijom (2018) za medicinsku uporabu (proizvodnja je omogućena i stranim kompanijama), a dekriminalizirana je i ograničena osobna uporaba (otočje je ostalo važna pomorska postaja za krijumčarenje narkotika iz Južne Amerike prema Sjevernoj Americi i Europi). Vrijednost izvoza 2019. bila je 180 milijuna USD, a uvoza 396 milijuna USD. Najveći dio izvoza (približno 39%) čini naftni plin, a slijedi brodska oprema i brodovi, hrana, pića i dr. Uvozi naftne derivate, brodove i opremu, lijekove, nakit i dijamante, hranu i dr. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri Jordan (38,8%), Singapur (14,2%), Švicarska (6,2%) i Italija (4,9%). Najviše uvozi iz SAD-a (29,5%), Trinidada i Tobaga (12,4%), Kine (7,5%) i Velike Britanije (6%). Veličina je javnoga duga 75,2% BDP-a (2019).
Promet
Cestovna mreža duga je 829 km (2004); asfaltirano je 70% cesta. Glavna je luka Kingstown, opremljena za prihvat velikih prekooceanskih brodova. Međunarodna je zračna luka Ebenezer Theodore Joshua na Saint Vincentu, u blizini glavnoga grada; manje zračne luke imaju otoci Bequia, Mustique, Canouan i Union.
Novac
Novčana je jedinica istočnokaripski dolar (Eastern Caribbean dollar, $; XCD); 1 istočnokaripski dolar = 100 centi.
Povijest
Isprva je otočje bilo naseljeno domorodačkim indijanskim plemenima iz skupine Arawak doseljenima iz Južne Amerike. Oko 1400. doselila se skupina južnoameričkih indijanskih plemena Karibi (Karaibi). God. 1498. otočje je otkrio K. Kolumbo, a polovicom XVII. st. ondje su se naselili Francuzi koji su za rad na plantažama pamuka i šećerne trske doveli prve robove iz Afrike već 1673. Otočje su 1762. zauzeli Britanci i definitivno se utvrdili 1783. God. 1795. izbila je pobuna, koju su Britanci skršili 1796. te većinu Karibljana deportirali na otočja u Honduraškom zaljevu. Od 1838. do 1885. otočje je bilo u sastavu britanske kolonije Windward Islands (Privjetrinski otoci), kojom je upravljao guverner s Barbadosa.
Autonomija je uvedena u listopadu 1969., a neovisnost je proglašena 27. X. 1979. Prvi premijer bio je Milton Cato, vođa Laburističke stranke (na premijerskom položaju bio je 1969–72. i 1974–79., te nakon stjecanja neovisnosti 1979–84; umro je 10. II. 1997). Iz suparničke Nove demokratske stranke premijer je najdulje bio James Fitz-Allen Mitchell (1972–74., 1984–2000). Gospodarski pojas u širini od 200 morskih milja proglašen je 1983. Nakon izbora u ožujku 2001., na kojima je pobijedila Ujedinjena laburistička stranke, premijer je postao njezin vođa Ralph Gonsalves; ta stranka pobjeđuje i na izborima 2005., 2010., 2015. i 2020., a Gonsalves ostaje premijer.
Politički sustav
Prema Ustavu od 27. X. 1979., Sveti Vincent i Grenadini ustavna je monarhija, članica Commonwealtha. Poglavar je države britanski monarh, kojega zastupa generalni guverner. Izvršnu vlast ima Vijeće ministara, čijega premijera imenuje generalni guverner iz redova zastupnika Skupštinskoga doma. Ministre, na premijerov prijedlog, također imenuje generalni guverner. Zakonodavnu vlast, uz britanskog monarha, ima jednodomni parlament, Skupštinski dom (House of Assembly) s 22 člana. Na općim izborima državljani biraju 15 zastupnika, a generalni guverner imenuje njih sedam. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi državljani s navršenih 18 godina života. Zastupnici Parlamenta biraju se za razdoblje od pet godina. Najvišu sudbenu vlast ima Istočnokaripski vrhovni sud (Eastern Caribbean Supreme Court), sa sjedištem u Svetoj Luciji. Administrativno se država dijeli na šest općina. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 27. listopada (1979).
Političke stranke
Nova demokratska stranka (New Democratic Party – akronim NDP), osnovana 1975., stranka je desnice. Bila je na vlasti 1984–98. U oporbi je nakon izbora 2010. Ujedinjena laburistička stranka (United Labour Party – akronim ULP), osnovana 1994., stranka je lijevoga centra. Pobijedila je na izborima 2001. i 2005., a na vlasti je i nakon izbora 2010.
