struka(e):

Barilović, hrvatska plemićka obitelj. Pripadali plemićkim obiteljima Goričke županije, pa su nosili pridjevak »od Gorice«. U izvorima se spominju 1453. Petar, Andrija i Đurko koji su kao povjerenici bana Fridrika II. Celjskoga uveli Doljanske u posjed imanja Tomašnica na Odri. Posjedi su im se nalazili oko Kupe i Korane. Stare posjede oko grada Barilovića proširili su službom kod velikaških obitelji; Andrija je 1481. dobio od Frankapana imanje Erjavec kraj Ozlja, a Gašpar je 1576. primio od Zrinskih zemljišta i kmetove u Pravutini i Zaluci kraj Ribnika. Tijekom XVI. st. imanja su im stradala u osmanskim pustošenjima (prvi put 1524) i napadu Stjepana Frankapana Ozaljskoga (1564). Od sredine XVI. st. među članovima obitelji došlo je do sukoba oko grada i imanja Barilovića. Potkraj XVI. stoljeća obitelj se seli na posjede oko Ribnika i Ozlja, koje im je 1591. i 1594. potvrdio Juraj Zrinski, dok je grad Barilović zapušten te je, nakon dugotrajnog protivljenja obitelji, početkom XVII. st. ušao u sastav Vojne krajine. Nakon smrti posljednjega poznatog člana obitelji Gašpara (u. 1672), imanja je naslijedila njegova kći Katarina, žena Krste Znike.

Citiranje:

Barilović. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/5942>.