šigeloza (znanstv. lat. Shigella, po japanskom bakteriologu Kiyoshiju Shigi, 1870–1957., + -oza), akutna crijevna zarazna bolest uzrokovana šigelama, bakterijama iz roda Shigella. Nekoliko ih je vrsta: Shigella sonnei (serogrupa D, danas se u nas rijetko javlja), Shigella flexneri (serogrupa B), Shigella boydi (serogrupa C) i Shigella dysenteriae tipa 1 (serogrupa A). U svijetu je najraširenija Shigella dysenteriae, koja i danas u nerazvijenim zemljama uzrokuje epidemije sa smrtnim ishodom (→ dizenterija). Šigeloza je bolest prljavih ruku i niskoga higijenskog standarda. Čovjek se zarazi u izravnom ili neizravnom dodiru s bolesnikom, koji izlučuje šigele stolicom tijekom bolesti ili do 2 tjedna nakon obolijevanja. Većina zaraženih osoba dobije proljev, vrućicu i grčeve u trbuhu 1 do 2 dana nakon zaraze. Stolice su obično oskudne, s primjesama sluzi i krvi. Bolest traje 5 do 7 dana. U male djece i starijih šigeloza može biti teška bolest koja zahtijeva bolničko liječenje. Šigeloza obično nema komplikacija; u rijetkim se slučajevima nakon preboljele infekcije može javiti upala zgloba, spojnice oka i uretre (Reiterov sindrom) (→ reaktivni artritis). Osim općih mjera, u liječenju se primjenjuju različita antimikrobna sredstva (kotrimoksazol, ampicilin, nalidiksična kiselina, ciprofloksacin). Najvažnija je mjera sprječavanja zaraze redovito i temeljito pranje ruku.
