struka(e):
Širola, Božidar
hrvatski skladatelj i muzikolog
Rođen(a): Žakanje kraj Karlovca, 20. XII. 1889.
Umr(la)o: Zagreb, 10. IV. 1956.
ilustracija
ŠIROLA, Božidar

Širola, Božidar, hrvatski skladatelj i muzikolog (Žakanje kraj Karlovca, 20. XII. 1889Zagreb, 10. IV. 1956). Na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao je fiziku i matematiku (1913), a muzikologiju je studirao na Sveučilištu u Beču, gdje je doktorirao 1921. Kompoziciju je učio privatno kod I. Zajca. Djelovao je u Zagrebu kao srednjoškolski nastavnik, kustos i ravnatelj Etnografskoga muzeja te kao administrativni ravnatelj Muzičke akademije. Bavio se znanstvenim radom i glazbenom kritikom. Bio je redoviti član JAZU. Kao skladatelj, Širola se stilski opredijelio pretežito za tzv. neonacionalni smjer pod utjecajem primorskoga, zagorskog i međimurskoga folklora, ali je dobro poznavao i impresionizam. Skladao je vokalno-instrumentalna djela (Krst na Savici, Noćni psalam), orkestralna djela (npr. simfonijska pjesma Notturno, Koncertantna simfonija za glasovir i orkestar, Sinfonietta), opere Citara i bubanj, Grabancijaš, Mladi gospodin, Stanac (glazbena groteska), Kameni svatovi, balete Sjene i Idilički intermezzo, komornu glazbu (gudaći kvarteti kao npr. »bodulski«, »međimurski« i dr., sonate za violinu, sonate za violončelo, osam glasovirskih sonata, Concerto da camera), zatim vokalnu liriku – cikluse za glas i glasovir (npr. na stihove D. Domjanića: Popevke, Kipci, V suncu i senci, V zimi i snegu), oratorije Život i spomen slavnih učitelja sv. braće Ćirila i Metoda, kojim je 1927. postigao međunarodne priznanje, te Muka i smrt Kristuševa, crkv. djelo Missa poetica, i dr. Kao muzikolog bavio se terenskim istraživanjem i proučavanjem glazbenoga folklora, osobito tradicijskih glazbala, te je objavio nekoliko važnih knjiga kao Fućkalice (1922), Sopile i zurle (1932) i Sviraljke s udarnim jezičkom (1937). Drugo važno područje Širolina muzikološkog rada bila je hrvatska glazbena historiografija, gdje je objavio prvi sintetički Pregled povijesti hrvatske muzike (1922), a poslije i zasebna djela Hrvatska narodna glazba (1940) i Hrvatska umjetnička glazba (1942). Širolu se drži jednim od najznačajnijih hrvatskih muzikologa i istaknutim hrvatskim skladateljem prve polovice XX. stoljeća.

Citiranje:

Širola, Božidar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/sirola-bozidar>.