TRAŽI DALJE:
STRUKE:

škropionica

ilustracija
ŠKROPIONICA biskupa Luke Baratina

škropionica, u kršćanskom bogoslužju, posuda u kojoj se drži blagoslovljena voda za škropljenje vjernika, prostora ili predmeta. Isprva su to bile manje posude (kotlić s preklopnom ručkom za držanje u ruci ili vješanje) od plemenitih materijala, redovito umjetnički oblikovane (škropionica od bjelokosti iz Milana, X. st.; zlatna škropionica iz Aachena, XI. st.). Od srednjega vijeka izrađuju se od kamena ili mramora i smještaju u unutrašnjost crkve uz ulaz; najčešće stoje slobodno na vlastitu postamentu. U srednjem vijeku škropionica je imala jednostavan oblik, u renesansi, os. u Italiji i Španjolskoj, dobila je monumentalne dimenzije i bila bogato plastično oblikovana, a barok je uveo slobodne oblike (škropionica u bazilici sv. Petra u Rimu, djelo G. L. Berninija). – Danas se u bogoslužju upotrebljava prijenosna škropionica za blagoslov pri ophodnjama i škropionica/kamenica s fiksnim mjestom u crkvi, uz koju se obično obavlja obred krštenja.

Citiranje:
škropionica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 31. 7. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59716>.