Šporer, Juraj (Đuro) Matija, hrvatski književnik, prevoditelj i liječnik (Karlovac, 24. II. 1795 – Rijeka, 1. VIII. 1884). U Beču diplomirao medicinu (1819). Radio je kao liječnik u Karlovcu, Bakru, Rijeci, Splitu, Klagenfurtu i Ljubljani. Napisao je mnoge medicinske rasprave, a književna je djela počeo pisati već u mladosti. Kao jedan od prethodnika ilirizma, 1818. htio je u Beču pokrenuti novine Oglasnik ilirski, ali one, zbog nezainteresiranosti pretplatnika, nikada nisu zaživjele. U Karlovcu je 1823. tiskao Almanah ilirski, koji je, uz njegovu liriku, donosio pjesničke i prozne priloge hrvatskih, njemačkih i francuskih autora. Za hrvatsku versifikaciju Šporer je značajan po tome što je inaugurirao jampski jedanaesterac. Pod utjecajem J.-J. Rousseaua napisao je roman Strast i bludnja (1884), koji se bavi pitanjima odnosa vjere i razuma te vjere i ljubavi. Pisao je i drame, koje su zanimljive po dosljednoj provedbi klasicističkih načela, ali ni jedna od njih nikada nije izvedena, a tek ih je manji broj tiskan. Povijesna petočina tragedija Kastriota Škenderbeg (1849) obrađuje protutursku tematiku. Povijesne je tematike i tragedija Car Murat II. i Republika dubrovačka (1861). Kritičari najboljom smatraju petočinu klasicističku tragediju Edipos (1858), nastalu pod utjecajem Sofokla, V. Alfierija i francuskih klasicista. Edip je prikazan kao suvremeni nositelj ideala humaniteta unutar granica države, pa su umjesto tragičke krivnje u prvom planu domoljublje i didaktičnost. Napisao je i drame Lijek za obijesnu ženu (1857), Zagrepkinja i Turopoljac (1858), Dimitrija i Romanov, Blebetuša i lajavac, Propast Republike dubrovačke, Njegda i sada, a tekst drame Heraklit i Demokrit nije sačuvan. Povijesna petočina tragedija Dimitrija (1881), kao i Boris Godunov A. S. Puškina, tematizira borbu Dimitrija Samozvanca za rusko prijestolje potkraj XVI. i početkom XVII. st. Bavio se i prevođenjem (preveo je Fedru J. Racinea, Mletačkoga trgovca W. Shakespearea, Don Garciju V. Alfierija).
