struka(e):

štetnici, životinjski organizmi koji se hrane poljoprivrednim, šumskim, ukrasnim biljem ili proizvodima biljnoga podrijetla. Štetnici u poljoprivredi oštećuju ili uništavaju podzemne ili nadzemne biljne dijelove (korijen, listovi, cvjetovi, plodovi, stabljika i sjemenke) ili cijele biljke, u svim fazama razvoja, od klijanja i nicanja do donošenja ploda ili tijekom uskladištenja. Najbrojniji su štetnici poljoprivrednog i šumskoga bilja kukci (Insecta), koji se hrane podzemnim i nadzemnim dijelovima poljoprivr. kultura u polju i → zaštićenim prostorima te ubranim plodovima u skladištu. Štetne su vrste među kukcima: lisne i štitaste uši, lisne buhe, štitasti moljci, različite gusjenice (lisne sovice i sovice pozemljuše, savijači, moljci), mnogobrojni kornjaši (krumpirova zlatica, kukuruzna zlatica, ličinke hrušta, žičnjaci, žišci, buhači), ličinke muha (kupusna muha, lukova muha, mrkvina muha, korijenove muhe, ličinke lisnih minera, šampinjonske mušice i muhe), tripsi, skakavci i stjenice. Vrlo su brojna skupina štetnika → oblići (Nematodae). Žive u biljnom tkivu (korijena, lukovice, podanka, gomolja, u stabljici, cvijetu, plodu ili sjemenci) kojim se hrane sisanjem. Većina vrsta živi u tlu gdje parazitira na korijenju biljaka, a neke vrste parazitiraju i u nadzemnim biljnim dijelovima. Na napadnutim dijelovima razvijaju se različite deformacije poput kvrga, nabiranja ili kovrčanja tkiva. Ti dijelovi trunu ili se osuše ili propadne cijela biljka. Oblići oštećuju mnogobrojne biljne kulture: od žitarica pšenicu, raž, zob, ječam, zatim šećernu i stočnu repu, duhan, od povrća krumpir, kupus, rajčicu, krastavac, luk te mnoge vrste ukrasnoga bilja. Puževi (Gastropoda) oštećuju velik broj poljoprivr. kultura, a najviše povrće i ukrasno bilje. Štetniji su puževi balavci. Grinje (Acarina) oštećuju poljoprivr. kulture u polju i zaštićenim prostorima, a ubrane plodine u skladištu (uskladištene žitarice, kukuruz i sl.). Od poljoprivr. kultura oštećuju vinovu lozu, jabuku i drugo voće, soju, hmelj, krastavac, lubenicu, tikvu i mnogobrojno ukrasno bilje. Među pticama (Aves) štetnici su poljoprivr. kultura gavran, svraka, vrana, vrabac (hrane se žitaricama, suncokretom i dr.), čvorci i drozdovi (hrane se grožđem i voćem). Štetni glodavci (Rodentia) kao što su sivi štakor, miš humkaš, poljski miš, voluharica, tekunica, hrčak, zec, divlji kunić i neke druge vrste uništavaju biljne kulture u polju i njihove plodine u skladištu.

Štetnici šumskoga bilja hrane se različitim dijelovima šumskoga drveća i grmlja (korijen, deblo, grana, list, plod i sjeme) ili ga na koji drugi način oštećuju ili uništavaju. Oštećuju sjeme za vrijeme klijanja i nicanja u šumi i u rasadnicima, mlade biljke u rasadnicima, na plantažama ili u parkovima, te drvo i sjeme tijekom skladištenja. Kukci su i tu najbrojniji štetnici šumskih kultura (npr. više od 1000 različitih vrsta kukaca oštećuje hrast). Dijele se na fiziološke štetnike, koji ugrožavaju zdravlje i život šumskoga bilja (gusjenice koje se hrane lišćem ili iglicama), i na tehničke, koji razaraju drvo (potkornjaci, strizibube i sl.). Osobito su štetni kukci gubar, borov četnjak, smrekov prelac i potkornjaci.

Citiranje:

štetnici. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/stetnici>.