Švelec, Franjo, hrvatski književni povjesničar (Koškovec kraj Varaždina, 17. VIII. 1916 – Zadar, 26. XII. 2001). Studij jugoslavistike završio 1948. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1956. doktorirao tezom o M. Vetranoviću. Radio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1951–56., a potom je do 1978. bio profesor starije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Redoviti član HAZU bio je od 1991. Uređivao je Zadarsku reviju i Radove Filozofskog fakulteta u Zadru. Napisao je književnopovijesnu sintezu hrvatske književnosti XVII. st. (Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3, 1974). O pjesnicima dopreporodne hrvatske književnosti – ponajprije zadarskoga i hvarskoga književnoga kruga – objavio je nekoliko knjiga: Po stazi netlačeni (1977), Iz naše književne prošlosti (1990), Iz starije književnosti hrvatske (1998). Priredio je djela P. Zoranića, J. Barakovića, I. Đurđevića, I. Bunića Vučića, I. Gundulića, F. Grabovca i dr., a osobito se bavio djelom M. Držića (Komički teatar Marina Držića, 1968).
