tekstilni strojevi

ilustracija
TEKSTILNI STROJEVI, beščunkovni tkalački stroj
ilustracija1ilustracija2

tekstilni strojevi, strojevi koji u tekstilstvu služe za dobivanje prirodnih i umjetnih vlakana, mehaničku preradbu tekst. vlakana u pređe, konac, tkanine, pletiva, pozamenteriju, netkane tekstilije i dr., oplemenjivanje vlakana, pređe ili plošnih proizvoda i sl. U proizvodnji tekstilija rabe se raznovrsni strojevi, prilagođeni specifičnim preradbenim procesima i fizikalnim svojstvima prirodnih vlakana (pamučna, lanena, jutena, kudjeljna, vunena, svilena) i umjetnih vlakana (strojevi za istezanje, termofiksiranje, kovrčanje, rezanje, teksturiranje), te za oplemenjivanje tekstilija u različitim oblicima i sastavima. Mehanizacija proizvodnje tekstilija uvođenjem tekst. strojeva pogonjenih vodnom energijom i parnim strojem smatra se početkom → industrijske revolucije. Danas su gotovo svi strojevi opremljeni elektron. uređajima za vođenje i nadzor procesa, a napose oni za dobivanje umjetnih vlakana raznovrsnih svojstava, u proizvodnji kojih se treba osigurati rad stroja unutar uskih granica odstupanja od zahtjevnih tehnol. parametara.

Predionički strojevi dijelovi su postrojenja za pripremu predenja (otvarač bala, grebenaljka, istezalica), pretpredenje te završno predenje (različite vrste predilica). Njima se od razmjerno kratkih vlasastih vlakana (prirodnih i umjetnih) dobiva nit neograničene duljine, tj. predena pređa. Na strojevima za končanje (jednofazno i višefazno končanje) takva se pređa dalje može končati u dvonitne i višenitne pređe složenijih konstrukcija, ili u konce za šivanje i vezenje.

Tkalački strojevi rabe se u proizvodnji tkanina, a prema načinu prepletanja niti osnove i potke razlikuju se listovni i žakardni strojevi. Prije tkanja, pređa za osnovu priređuje se snovanjem (snovaljke), namatanjem na velike valjke i škrobljenjem na strojevima za škrobljenje. U osnovu se na tkalačkim stanovima utkiva potka koja se dovodi s pomoću specijalnih uređaja (projektila), zračnog ili vodenoga mlaza, a u starijim strojevima s pomoću čunka. Postoje i posebni strojevi za kružno tkanje cjevastih tkanina (npr. vatrogasne cijevi), te strojevi za izradbu frotir-tkanina i sagova.

Pletaći strojevi služe za proizvodnju ravnih i cjevastih pletiva. Sastoje se od osnovnih elemenata, igala (jezičaste, kukaste, cjevaste i užlijebljene), ležišta i platina. Kružni strojevi izrađuju pletivo u obliku cijevi različita promjera, npr. za čarape, majice i sl. Ravni strojevi mogu imati i dodatno unošenje potke, čime se dobiva pojačana dimenzijska stabilnost pletiva. Već od 1970-ih u vođenje pletenja uključuju se elektron. računala za pripremu i razradu uzoraka.

Netkane tekstilije proizvode se na glomaznim strojevima velikih učinaka. Grebenaljkama se najprije stvara runo koje se zatim na drugim strojevima, specijaliziranima za određene operacije, učvršćuje mehanički (zamrsivanjem vlakana zračnim i vodenim mlazom, iglanjem), kem. vezanjem (štrcanjem disperzijom polimera, sušenjem i kalandriranjem), ili pak toplinskim vezanjem s pomoću taljivih sintetskih vlakana kao veziva.

Oplemenjivanje tekstilija provodi se na različitim strojevima, kojima su tehn. značajke prilagođene vrsti i načinu provođenja obradbe, te obliku tekstilije koja se obrađuje. Tako se rabe raznovrsni strojevi za iskuhavanje, bijeljenje, pranje, mercerizaciju, bojenje, tisak, češljanje, čupavljenje, smuđenje, valjkanje, glačanje i dr.

Citiranje:
tekstilni strojevi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 10. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60691>.