struka(e): lingvistika i filologija | etnologija

Telugu (također Andhra), dravidski narod južne Indije, nastanjen najvećim dijelom u saveznoj državi Andhra Pradesh te u manjoj mjeri u saveznim državama Tamil Nadu (okolica Madrasa) i Karnataka (Mysore); 87,3 milijuna pripadnika (7,8% stanovništva Indije, 2006). Znatnije iseljivanje u Mjanmar, Maleziju, Mauricijus i dr. Telugu su starosjedilačko stanovništvo juž. Indije, a važnu su ulogu u njihovoj etnogenezi imala i plemena Andhra i Kalinga, koja su u I. tisućljeću pr. Kr. došla iz sjeverne Indije; stvaranje jedinstvenoga naroda završeno je u razdoblju između III. st. pr. Kr. i II. st. Po vjeri su većinom hinduisti. Uglavnom se bave poljodjelstvom (uzgoj riže i dr.).

Jezik

Teluški jezik (telugu), jezik iz dravidske porodice, službeni je jezik u indijskoj saveznoj državi Andhra Pradesh. Govori ga oko 76 milijuna ljudi na jugoistoku Indije. Najstariji teluški natpis potječe iz VI. st., a najstarije sačuvano književno djelo iz XI. st., od kada najvjerojatnije datira i najstarija teluška gramatika. Teluški razlikuje četiri regionalna dijalekta – sjeverni (područje Telangana), južni, istočni i središnji obalni, na kojem se temelji suvremeni standardni teluški. Zahvaljujući dinastijama koje su uspostavljale vlast na govornom području teluškoga i karnatačkoga, bio je u uskoj vezi s karnatačkim, a još je snažnije obilježen kontaktom s klasičnom sanskrtskom književnošću. Piše se teluško-karnatačkim pismom. Poput tamilskoga i karnatačkoga, i teluški jezik obilježava diglosija.

Citiranje:

Telugu. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/telugu>.